Ispis

Dječja pretilost

VAŽNOST PREVENCIJE-KROZ TJELESNU AKTIVNOST

Tjelesna aktivnost osnovna je čovjekova potreba od njegova rođenja do kasne starosti. Suvremeni uvjeti života i rada zaokupljaju čovjeka, ograničavajući optimalnu razinu tjelesne aktivnosti, zbog čega se mijenjaju i prehrambene navike. Upravo su to dva glavna razloga sve većeg broja pretile djece u društvu.  Pretilost je jedna od najrasprostranjenijih bolesti suvremenog čovjeka, čiji su uzroci nedovoljna razina aktivnosti, nepravilna prehrana, genetski čimbenici, stil života, stres itd. Na žalost, pretilost je sve prisutnija u dječjoj dobi, što potvrđuje podatak da je ugroženo gotovo svako šesto dijete. Broj pretile djece od 80-ih godina naovamo u stalnom je porastu i danas je udvostručen. Istraživanja su pokazala da je konzumacija slatkih pića i voćnih sokova glavni krivac pretilosti u djece i mladih.

Uz to, na negativne utjecaje televizije i ostalih medija koji reklamiraju takve proizvode posebno su osjetljiva upravo djeca. Djeca sve više slobodnog vremena provode mirujući u zatvorenim prostorima, uz računala, na kojima se igraju, gledajući televiziju. Istraživanja govore da djeca više vremena potroše na gledanje televizije nego na bilo koju drugu aktivnost, osim spavanja. Istodobno je utvrđeno da gledanje televizije proporcionalno utječe na količinu unesene nezdrave fast-food hrane, a smanjuje se unos zdravog voća i povrća.

Ako se kod djece već od najranijih koraka ne stvori navika sustavna tjelesnog vježbanja, postaju neaktivna i podložna svim negativnim utjecajima suvremenog života i rada u kasnijim fazama života. Zato je preporuka da se djeca predškolskog uzrasta najprije uključuju u organizirane programe u sklopu dječjih sportskih igraonica, što im omogućuje samostalno razvijanje intelektualnih i fizičkih sposobnosti putem igre i druženja. Pritom moramo voditi računa da se rad odvija pod stručnim vodstvom profesora tjelesne i zdravstvene kulture, tj. kineziologa, koji će odabrati najprikladnije kineziološke sadržaje primjerene: psihofizičkom razvoju djece, karakteristikama skupine, spremnosti skupine i stanju dječjeg zdravlja. Ako kod djece predškolske dobi na vrijeme razvijemo navike da budu tjelesno aktivni, možemo očekivati da će ih nastojati zadržati u nastavku života. Istraživanje znanstvenika s Northwestern Universityja utvrdilo je da će osobe koje su u mladosti bile fit u srednjoj dobi imati znatno manje teškoća sa zdravljem i prekomjernom tjelesnom težinom. Također je utvrđeno da dobra forma može reducirati posljedice prekomjerne težine, kao što su pojava visokoga krvnog tlaka i bolesti krvožilnog sustava, te smanjiti rizik od pojave moždanog udara i šećerne bolesti (dijabetesa), i to za trećinu.

Pretilost je sve izraženija i kod djece školskog i srednjoškolskog uzrasta. U tom razdoblju slobodno vrijeme provode sjedeći (pred računalom, televizorom, u kafićima...), usvajaju negativne prehrambene navike (brza hrana, gazirana pića) i dolaze pod utjecaj niza poroka (duhan, alkohol, droga). Da bismo utjecali na tu dob, trebamo ih motivirati da se uključe u neku od tjelesnih aktivnosti, što prije svega mora biti njihov osobni izbor, a ne prisila. Uz tjelesnu i zdravstvenu kulturu kao obvezan predmet u školama, toj se populaciji preporučuje izbor dodatnih sportski aktivnosti u sklopu školskih sportskih klubova. Primjerene sportske aktivnosti koje mogu služiti prevenciji pretilosti su: košarka, rukomet, nogomet, plivanje, gimnastika, skijaško trčanje i rolanje. Preporučuje se redovito vježbanje tri puta tjedno po jedan sat.

Mediji igraju važnu ulogu kada je posrijedi tjelesni izgled, postavljaju pred mlade određene kriterije (primjerice, mršavost je u modi - prije svega ekstremna mršavost), nameću im potrebu da što bolje izgledaju, budu u trendu. Rezultat je toga izgladnjivanje. Mladi se u toj dobi izgladnjuju da bi bolje izgledali jer nisu informirani o načinu gubljenja tjelesne težine i o tome koja je tjelesna težina dovoljna, odnosno za njih prihvatljiva. Valja ponovno istaknuti da se tjelesna težina smanjuje isključivo redovitim vježbanjem i pravilnom prehranom. Da bi se utjecalo na pretilost, treba vježbati svaki dan od 45 do 60 minuta. Početnicima se preporučuje da vježbaju postupno, bez obzira na odabranu vrstu tjelesne aktivnosti. Za početak neka biraju lakše i jednostavnije vježbe i provode ih tri puta tjedno.

Za osobe koje nemaju navike redovita vježbanja preporuka je da iz sjedećeg načina života najprije počnu hodati i šetati u prirodi na svježem zraku. Sljedeći je korak prelazak u žustro hodanje, a dužina i trajanje svakim se danom povećavaju. Zadnja je faza uključivanje u grupne programe vježbanja (npr. korektivna gimnastika, plivanje, aerobika u fitnes centrima itd.). Pri izboru sadržaja tjelesne aktivnosti treba se voditi principima dobrovoljnosti, slobodnog odabira sadržaja i vremena, prilagođenog opsega opterećenja i kontinuiranosti.

Da bismo utjecali na pretilost, preporučuje se kombiniranje svakodnevne tjelesne aktivnosti i prehrane. Sami smo gospodari svog života, pa baš zato, umjesto da ostajemo kod kuće i sjedimo jedući ispred televizora, zašto ne bismo promijenili način života nabolje? Nastojimo biti zdravi, u dobroj tjelesnoj formi, puni energije i dobro raspoloženi. Nikad nije kasno da se uključite u bilo koji oblik tjelesne aktivnosti jer ništa nije gore od neaktivnosti. Neaktivnost kod mladih dovodi do usvajanja loših navika koje će se kasnije negativno odraziti na zdravlje.

Dok čitate ovaj tekst, uzmite stvari i uključite se u neki program tjelesne aktivnosti jer činite dobro za sebe i svoje zdravlje, a istodobno ćete se osjećati i izgledati bolje.
Komentari (1)
.....
1Četvrtak, 01 Srpanj 2010 21:53
ok

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Naslov:
Komentar:
 

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:61015 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:21064 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:4633 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:4002 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:5530 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:6454 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:4438 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:6376 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:1839 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:1478 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:3895 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu