Ispis

Alergija na hranu u djece – izazov za roditelje

Procjenjuje se da 2-5% odraslih te 5-10% djece pati od nekog oblika alergijske reakcije na hranu. Mala djeca su najrizičnija skupina. Odmah po rođenju, probavni sustav novorođenčeta i njemu pridruženo limfno tkivo izloženi su nizu stranih proteina, odnosno antigena (hrana, bakterije). Ovaj još uvijek nezreo sustav mora preraditi unesenu hranu u oblik koji će se moći apsorbirati i upotrijebiti kao energija za rast stanica te ujedno uspostaviti i brz odgovor na razne patogene (razviti imunost), a pritom ne reagirati na ogromnu količinu stranih nutritivnih antigena (razviti toleranciju).

Iako bi zapravo alergijsku reakciju mogla izazvati bilo koja hrana, najčešći alergeni su mlijeko, jaja, kikiriki, orašasti plodovi, školjke, riba, pšenica i soja. Alergija na aditive i konzervanse je rijetka. Procjenjuje se da je oko 90% alergijskih reakcija u djece izazvano mlijekom, jajima, kikirikijem, sojom i pšenicom. Međutim, sve je veća pojavnost alergija na hranu koja se do sada nije smatrala značajnijim alergenom.

Primjeri su: svinjetina, govedina, riječna riba, riža (koja je inače zamjenska hrana za alergične osobe), određeno povrće (špinat, blitva, zelje, mrkva, peršin) i voće (lubenica, marelice, breskve, grožđe, šljive, kruške, jabuke), kakao i kava. Velika je učestalost i višestrukih alergija zbog unakrsne reaktivnosti, odnosno alergijske reakcije na različite vrste hrane koje dijele homologne proteine.


Prema mehanizmu nastanka te vremenu nastupanja simptoma, postoje četiri tipa alergijskih reakcija:
Tip I čine anafilaktičke reakcije ovisne o imunoglobulinu E (IgE) koje se manifestiraju unutar 1-20 minuta,
Tip II čine citotoksičke reakcije ovisne o drugim antitijelima,
Tip III uzrokovan je imunokompleksima (antigen-antitijelo) i manifestira se unutar 7-10 sati,
Tip IV je kasna ili celularna preosjetljivost koja se manifestira nakon 1-3 dana.
Alergijske reakcije mogu uzrokovati niz simptoma te zahvatiti jedan ili više organskih sustava: od probavnog sustava, kože, dišnih putova, kardiovaskularnog sustava pa sve do sustavne reakcije opasne po život (anafilaktički šok). Simptomi IgE posredovanih reakcija najčešće se manifestiraju na koži i dišnim putovima, dok su gastrointestinalne tegobe najčešće uzrokovane ne-IgE posredovanim reakcijama. U djece se najčešće pojavljuje jedan ili više simptoma istovremeno koji mogu zahvatiti jedan ili više organskih sustava.

Jedina dokazana učinkovita terapija alergije na hranu je striktna eliminacija iz prehrane hrane koja izaziva reakciju. To može predstavljati velik izazov za roditelje djece s alergijom na hranu s obzirom da je često teško isključiti samo jednu vrstu hrane iz prehrane, pogotovo u današnje doba procesirane hrane. Određena hrana ili njezine komponente mogu se nalaziti u različitim vrstama proizvoda koje također treba isključiti. Primjer su jaja koja se koriste u proizvodnji tjestenine, peciva, kolača, pa čak i mesnih okruglica.

Najveći problem je kod prisutnosti višestrukih alergija na više vrsta hrane ili istovremene prisutnosti različitih poremećaja. Često je vrlo teško povezati reakciju s hranom koja ju uzrokuje zbog odgođenog vremena nastupanja simptoma od konzumacije hrane, mogućnosti reakcije na više vrsta hrane, moguće istovremene prisutnosti ne-imunološke i imunološke preosjetljivosti na hranu, mogućnosti pojave određene komponente u velikom broju različitih namirnica, “skrivenih sastojaka” (npr. mlijeko u ribljim konzervama), moguće “kontaminacije” jedne namirnice drugom (npr. konzumacija kriške banane koja je ležala do kriške kivija može izazvati alergijsku reakciju na kivi).
Budući da su djeca u fazi rasta i razvoja te je adekvatan unos hranjivih tvari za njih od posebne važnosti, nipošto ne bi trebalo vršiti bespotrebne restrikcije u prehrani i postavljati samodijagnozu kako se ne bi ugrozio nutritivni status djeteta.

Postavljanje pravilne dijagnoze je od iznimne važnosti, a put do postavljanja dijagnoze često je težak i dugotrajan, stoga se treba pridržavati uputa stručnjaka upoznatih s reakcijama preosjetljivosti na hranu i eliminacijskim dijetama kako bi se spriječile nutritivne komplikacije. Treba naučiti kako proučavati deklaracije na hrani i otkriti potencijalne “skrivene sastojke”, kako prepoznati simptome na vrijeme te kako intervenirati kod anafilaktičkih reakcija. Bolesnik također treba izbjegavati rizične situacije kao jedenje u restoranima, kod prijatelja, školskoj kantini, slastičarnama te uzeti u obzir mogućnost nošenja alergena zrakom (npr. netko pored bolesnika sa alergijom na kikiriki otvori vrećicu kikirikija). Kod preosjetljivosti na hranu koja je nužna za rast i razvoj djeteta treba dati adekvatne zamjene.

Većina male djece preraste preosjetljivost na hranu unutar nekoliko godina. Međutim, što kasnije dijete dobije alergiju, to je manja vjerojatnost da će je prerasti. Mala djeca s alergijom na mlijeko (ili jaje) imaju 25%-tnu vjerojatnost za pojavljivanje alergije i na druge vrste hrane. Uočeno je i moguće smanjenje ili čak gubitak osjetljivosti na određenu hranu među starijom djecom i odraslima ako je ona u potpunosti eliminirana iz prehrane. U prosjeku, jedna trećina izgubit će kliničku reaktivnost nakon 1 do 2 godine. Vjerojatnost gubitka osjetljivosti na određenu hranu ovisi o vrsti hrane. Na primjer, bolesnici s alergijom na kikiriki, ribu ili školjke rijetko gube kliničku reaktivnost.

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Naslov:
Komentar:
 

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:50508 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:16115 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:4322 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:3801 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:5269 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:6269 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:4296 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:6054 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:1655 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:1332 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:3713 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu