Ispis

Poremećaji u prehrani – epidemija modernog društva?

Čini se da u današnje vrijeme univerzalne težnje za vitkošću gdje se mršavost nameće kao neizostavan dio ljepote, dolazimo do same krajnosti gdje opčinjenost mršavošću postaje ozbiljan javnozdravstveni problem. Nezadovoljstvo izgledom tijela i sklonost dijetama danas poprimaju sve šire razmjere, a učestalost poremećaja u prehrani u zabrinjavajućem je porastu. Istraživanja su pokazala da osobe koje pribjegavaju redukcijskim dijetama zbog nezadovoljstva vlastitim tijelom predstavljaju posebno rizičnu skupinu za razvoj spomenutih poremećaja. Čak i umjerene dijetetske mjere nose pet puta veći rizik za razvoj poremećaja u prehrani. Posebno je zabrinjavajuće što se držanje redukcijske dijete i opsesije vezane uz hranu javljaju u sve ranijoj dobi. Istraživanja pokazuju da već u osnovnoj školi djeca žele biti mršavija nego što jesu.

 

Prema procjenama oko 45.000 mladih u Republici Hrvatskoj pati od nekog poremećaja u prehrani. Poremećaji u prehrani definirani su kao trajan poremećaj odnosa prema jelu i slici o izgledu vlastitog tijela koji za posljedicu ima poremećen unos hrane sa znatnim oštećenjem fizičkog zdravlja i psihosocijalnog funkcioniranja. Iako im je učestalost danas u porastu, poremećaji u prehrani zasigurno nisu novijeg datuma. Naprotiv, neki oblici opisani su još u antičkim spisima. Poremećaji u prehrani nastaju kao posljedica razvojnih i obiteljsko socijalnih poremećaja ili su uzrokovani biološkim čimbenicima. Ne postoji jedinstven uzrok.

Niz faktora, uključujući kulturološki i obiteljski pritisak, kemijsku neravnotežu te emocionalne poremećaje i poremećaje ličnosti, dovodi do poremećaja u prehrani. Emocionalni uzroci češći su od socijalne deprivacije i siromaštva. Genetika također može igrati malu ulogu. Pojavi poremećaja u prehrani, osobito anoreksije nervoze, pridonosi i idealiziranje tijela, univerzalna težnja za vitkošću te nezadovoljstvo vlastitim tijelom. Osobe s rizikom za razvoj poremećaja u prehrani očekuju da će biti sretnije i imati bolje socijalne kontakte nakon što postignu željenu tjelesnu masu dijetom koja u početku može izgledati bezazleno i prihvatljivo. Iz razloga koji nisu uvijek jasni, takve osobe uporno spuštaju prag željene tjelesne mase sve niže i niže, u nemogućnosti da se odupru toj želji, vrednujući sebe kroz mogućnost kontrole tjelesne mase.


Smatra se da je najugroženija životna dob već od 10 do 30 godina starosti. Istraživanja pokazuju da desetogodišnje djevojčice suočene ranim pubertetom povezuju zadirkivanje od strane vršnjaka s mišlju da su ružne ili debele bez obzira na njihov stvarni fizički izgled. Nije ni iznenađujuće da takvo loše mišljenje o vlastitom tijelu često dovodi do poremećaja u prehrani s obzirom da se pritisak koji osjećaju sve mlade osobe suočene promjenama na tijelu dalje pojačava pritiskom vršnjaka, pa i ideala ljepote koje im nameću mediji. Najčešće se radi o anoreksiji ili bulimiji nervozi, poremećajima koji teško narušavaju zdravlje i ostavljaju trajne posljedice na organizam, a liječenje je dugotrajno i zahtjevno. Najviše se vežu uz ženski spol (9:1 u korist žena), iako nisu rijetkost ni u muškaraca, posebno u mlađim dobnim skupinama. Najčešći poremećaj u dječjoj dobi je anoreksija nervoza, dok se pravi sindrom bulimije nervoze vrlo rijetko viđa prije 14. godine. 

Pojava poremećaja u prehrani u ovako ranoj dobi posebno je zabrinjavajuća u pogledu štete koju može nanijeti mladome tijelu koje se još razvija. To se najprije odnosi na smetnje rasta, odgodu ili zaustavljanje normalnog obrasca pubertetskog procesa, te osteopeniju i osteoporozu. Brojne epidemiološke studije ukazuju na dugoročne posljedice poremećaja u prehrani tijekom najranijeg djetinjstva.   
U klasifikacijama poremećaja u prehrani dvije su glavne dijagnostičke kategorije: anoreksija nervoza i bulimija nervoza, čiji puni klinički oblici predstavljaju krajnji, najteži dio spektra poremećaja u prehrani. Anoreksija nervoza je psihijatrijski poremećaj obilježen odbijanjem zadržavanja normalne tjelesne mase. Riječ „anoreksija“ grčkog je podrijetla, a odnosi se na nedostatak apetita, izbjegavanje hrane i osjećanje gnušanja prema hrani. U osnovi postoje dva tipa anoreksije: restriktivni tip (provodi se redukcijska dijeta tj. izgladnjivanje često praćeno pretjeranom tjelesnom aktivnošću) i prežderavajuće / purgativni tip (provodi se dijeta koju prati povremeno prejedanje i izbacivanje hrane iz tijela laksativima, diureticima ili povraćanjem).

Riječ „bulimija“ također je grčkog podrijetla i znači proždrljivost. Bulimija se očituje u „proždiranju“ ogromnih količina hrane i kompenzacijskom purgativnom (povraćanje, laksativi i diuretici) ili nepurgativnom (suzdržavanje od unosa hrane ili pretjerana tjelesna aktivnost) ponašanju. Treći poremećaj, poznat kao atipični poremećaj u prehrani ili neklasificirani poremećaj u prehrani, zadovoljava definiciju poremećaja u prehrani, ali ne uvijek i striktne dijagnostičke kriterije. Ova kategorija uključuje prejedanje bez izbacivanja hrane, rijetke epizode prejedanja i izbacivanja hrane (manje od dva puta tjedno ili kraće od tri mjeseca), ponovljeno žvakanje i pljuvanje bez gutanja većih količina hrane ili normalnu tjelesnu masu u ljudi s anoreksičnim ponašanjem. U široki spektar poremećaja u prehrani u predpubertetskom razdoblju, uz anoreksiju i bulimiju nervozu, spadaju i emocionalni poremećaji s odbijanjem hrane, sveobuhvatno odbijanje te selektivno jedenje.

S obzirom na sve veću učestalost poremećaja u prehrani, posebice među djecom, nužno je podizanje svijesti o ovome rastućem problemu, kao i primarna prevencija. Prvi korak je priznati da poremećaj u prehrani postoji. Često problemi vezani uz unos hrane ostaju nezapaženi ili ignorirani. I roditeljima i bolesniku može biti izuzetno teško priznati problem. Na primjer, poremećaj u prehrani može izgledati kao ogromna roditeljska greška s obzirom da je prehrana važan dio obiteljskih odnosa. Prema podacima samo 30% onih koji imaju poremećaj u prehrani zatraži stručnu pomoć. Put do konačnog oporavka je dugotrajan i zahtjevan, a uključuje stručnu pomoć, promjenu načina ishrane, redovitu tjelovježbu i puno rada na samome sebi. Od iznimne je važnosti edukacija od malih nogu.

Djeci i mladim ljudima treba pomoći u stvaranju pozitivne slike o sebi, ali i usaditi svijest o važnosti pravilne prehrane za njihovo zdravlje, te ukazati na štetnost i posljedice lošeg prehrambenog ponašanja.

 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Naslov:
Komentar:
 

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:92821 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:38813 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:5497 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:4586 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:6303 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:7052 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:4910 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:7456 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:2531 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:1993 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:4491 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu