Ispis

Debljanje s godinama – je li neizbježno?

Tijekom života svjedoci smo niza promjena na našem tijelu. Tijelo se razvija, raste, mijenja. Tijekom cijelog životnog vijeka u našem se tijelu odvijaju procesi izgradnje i razgradnje. Do otprilike 35. godine prevladavaju procesi izgradnje, no starenjem procesi razgradnje sve više i više dolaze u prvi plan. Tijelo prolazi kroz prirodan proces starenja koji iz medicinske perspektive započinje već u 40. godini života, a sa sobom nosi brojne promjene koje su često praćene i „rastom u širinu“, posebice u žena.

Promjene su, pored ostalih faktora, velikim dijelom uvjetovane hormonima. Lučenje spolnih hormona smanjuje se i u žena i u muškaraca već oko 40. godine života. S godinama dolazi do promjena u metabolizmu te sastavu tijela. Metabolizam se usporava i tijelo troši manje energije. U sastavu tijela to se očituje smanjenjem mišićne mase i rastom masnog tkiva, čak i kada se tjelesna masa ne mijenja. Osim toga, smanjuje se koštana masa. Promjene su posebice izražene u žena, s obzirom da estrogen ima važnu ulogu u metabolizmu masti, snižava razinu „lošeg“ LDL kolesterola i sprječava razgradnju kostiju, pa se smanjenim lučenjem estrogena smanjuju i svi njegovi pozitivni učinci te neizravno pospješuje nakupljanje i preraspodjela masti.
Ove promjene su sasvim normalne ako se kreću unutar određenih granica, no vodi li nakupljanje viška kilograma prekomjernoj tjelesnoj masi i pretilosti, povećava se rizik od zdravstvenih poremećaja poput dijabetesa, povećanih masnoća u krvi, visokog krvnog tlaka, srčanih bolesti, moždanog udara i karcinoma dojke.

Iako je proces starenja neizbježan, vlastitim ponašanjem i stilom života možemo značajno utjecati na tijek promjena. Promjenama u tijelu mijenjaju se i naše potrebe, prije svega prehrambene, čemu se treba prilagoditi. Temelj regulacije tjelesne mase je balansiranje energetskog unosa i potrošnje. S obzirom da se starenjem metabolizam usporava, energetski unos i potrošnja više nisu u ravnoteži te dolazi do nakupljanja viška kilograma. Kako bi se to spriječilo, treba ponovno uspostaviti ravnotežu uz redukciju unosa kalorija i povećanje tjelesne aktivnosti.
Iako se smanjuju energetske potrebe tijela, potrebe za vitaminima i mineralima ostaju iste ili se čak povećavaju, što se prije svega odnosi na kalcij i vitamin D te folnu kiselinu, vitamin B6 i B12. Stoga redukcija unosa kalorija nipošto ne podrazumijeva gladovanje i stroge dijete. I dalje se treba držati osnovnih postulata pravilne prehrane, a to su: raznolikost, umjerenost i uravnoteženost. Neophodno je jesti redovito, odnosno dnevni unos hrane rasporediti na više manjih obroka, kako bi se kontinuirano poticao metabolizam, lakše kontrolirala glad i spriječilo prejedanje. Važno je opskrbiti se raznolikim namirnicama kako bi se osigurao unos svih potrebnih hranjivih tvari i pri tome birati nutritivno vrijednu hranu poput voća, povrća, mahunarki, žitarica od cjelovitog zrna, orašastih plodova, sjemenki i ribe te birati manje masne varijante mesa i mesnih prerađevina te mlijeka i mliječnih proizvoda.
Tjelesnu aktivnost nikako ne bi trebalo zapostaviti jer osim što olakšava ponovno postizanje energetske ravnoteže, pomaže očuvanju mišićne i koštane mase. Već 30 minuta lagane tjelesne aktivnosti dnevno kao što su redovite šetnje, vožnja bicikla ili rad u vrtu, potiče izgradnju kosti i utječe na energetsku ravnotežu.

Za kraj, bez obzira na starost, pravilna prehrana i tjelesna aktivnost od esencijalne su važnosti za održavanje važnih tjelesnih funkcija i očuvanje zdravlja. Svaka životna faza čovjeka obilježena je strukturnim promjenama u tijelu i sa sobom nosi različite potrebe, prije svega prehrambene. Svjesnim suočavanjem sa promjenama i izazovima koje predstavljaju značajno možemo utjecati na njihov tijek. Dakle, debljanje s godinama nije neizbježno, dapače, može se spriječiti prilagodbom prehrambenih i životnih navika novonastalim potrebama.