Ispis

Brokula – čudesna namirnica u funkciji zdravlja

Brokula (lat. Brassica oleracea italica) potječe iz mediteranskog dijela Europe. Zajedno sa keljem, raštikom, cvjetačom, kupusom i prokulicama spada u porodicu kupusnjača (Brassica).
Brokula je danas zbog svog jedinstvenog okusa i nevjerojatne hranjive vrijednosti najpopularnije zeleno povrće na Zapadu. Odličan je izvor folne kiseline koja je važna za zdravlje srca, a osobito potrebna ženama u trudnoći za očuvanje zdravlja ploda. Dobar je izvor kalcija koji je potreban za očuvanje i zdravlje kostiju, a zbog visokog sadržaja vitamina C, ujedno i dobar biljni izvor željeza s obzirom da vitamin C olakšava apsorpciju željeza.


Brokula je uz antioksidacijske vitamine, karotenoide (beta karoten, lutein i zeaksantin) i polifenole, bogata glukozinolatima koji posjeduju nisku antioksidacijsku aktivnost, no produkti njihove hidrolize mogu zaštiti od raka. Brojne studije ukazuju na kemoprotektivni učinak brokule i povezuju je s nižim rizikom od raka, uključujući rak dojke, prostate, pluća, želuca i kolona. Doprinos brokule zdravlju najviše se može zahvaliti njezinom antioksidacijskom djelovanju koje prvenstveno potječe od fenolnih spojeva i vitamina C.

 


Polifenoli su sekundarni biljni metaboliti koji u biljkama imaju višestruku ulogu. Utječu na:
*senzorska svojstva, kao što su boja, aroma i okus
*otpornost biljke prema bolestima i mikroorganizmima
*indirektno na rast biljke te
*štite osjetljive stanične dijelove od štetnog UV zračenja.

Polifenoli su najraširenija skupina antioksidansa u ljudskoj prehrani. Uključuju više od 8000 spojeva različite kemijske strukture, od jednostavnih hidroksimetilnih kiselina i antocijana do složenijih flavonoida i tanina. Polifenoli su uvelike proučavani zbog njihovih antioksidacijskih i drugih svojstava kojima mogu regulirati stanične procese.

Pripisuje im se:

•    smanjenje rizika od ateroskleroze i kardioprotektivno djelovanje
•    neuroprotektivno djelovanje kod starenja i neurodegenerativnih bolesti
•    protuupalna svojstva
•    antimutagena / antikancerogena svojstva
•    očuvanje gastrointestinalnog zdravlja i utjecaj na probavne enzime
•    modulacija prijenosa signala u stanicama
•    poboljšanje endotelnih funkcija
•    zaštitno djelovanje na funkcije imunoloških stanica
•    protualergijsko djelovanje
•    utjecaj na apsorpciju i transport glukoze te razinu glukoze u krvi
•    regulacija staničnog ciklusa
•    modulacija djelovanja spolnih hormona i kontraceptivni učinak
•    utjecaj kod liječenja kronične opstruktivne bolesti pluća
•    antibakterijsko djelovanje
•    anti-HIV učinak
•    hepatoprotektivno djelovanje
•    utjecaj na angiogenezu.

Glukozinolati su također sekundarni biljni metaboliti. Nalaze se u mnogim biljkama, a hidrolizom daju hlapljive spojeve koji biljkama daju ljut i gorak okus te oštar miris. Antikancerogeno djelovanje glukozinolata, odnosno njihovih metabolita izotiocijanata, temelji se na modulaciji metabolizma kancerogena i poticanju njihove detoksikacije. Važni izotiocijanati brokule su iberin, koji nastaje iz glukozinolata glukoiberina, i sulforafan, koji nastaje iz glukorafanina.

Antikancerogena aktivnost sulforafana nije ograničena samo na detoksikaciju kancerogena. Pokazalo se da sulforafan inhibira progresiju staničnog ciklusa, potiče apoptozu i inhibira angiogenezu u stanicama različitih vrsta raka. Brokula sadrži i indolne glukozinolate iz kojih nastaju indolni spojevi. Indoli imaju zaštitni učinak kod estrogen-ovisnih tumora, što pokazuju kako eksperimenti na životinjama, tako i klinička istraživanja.

Prosječna hranjiva vrijednost brokule:

 

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Naslov:
Komentar:
 

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:95741 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:40349 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:5590 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:4659 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:6375 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:7131 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:4953 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:7570 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:2597 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:2044 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:4571 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu