Ispis

Pretilost i crijevna mikroflora

Crijeva čovjeka nastanjuje oko 1014 bakterija, 500 do 1 000 različitih vrsta, odnosno čak 7 000 različitih bakterijskih sojeva. Ukupan broj bakterijskih stanica u ljudskom crijevu deset puta je veći od ukupnog broja stanica čovjeka. Svaki čovjek ima unikatnu crijevnu mikrofloru, a njezin sastav ovisi o genotipu domaćina, zdravstvenom i fiziološkom statusu, kao  i stilu života te prehrani.

Specifičnost suživota domaćina i njegove mikroflore temelji se na simbiotskom odnosu kojim obje strane imaju korist, štoviše, crijevna mikroflora ima važan utjecaj na biokemijske, fiziološke i imunološke karakteristike domaćina.
Crijevne bakterije se mogu grubo podijeliti na „dobre“ i „loše“, a njihova ravnoteža određuje brojne funkcije u probavnom sustavu i utječe na zdravlje cjelokupnog organizma. Niz istraživanja povezuje crijevnu mikrofloru s bolestima modernog doba poput dijabetesa, upalnih bolesti crijeva, karcinoma, pa i pretilosti.

Studije provedene na životinjama i opservacijske studije kod pretilih osoba pokazuju da je pretilost povezana s promjenama u sastavu i metaboličkoj funkciji crijevne mikroflore, odnosno da su kvalitativni i kvantitativni poremećaji odnosa bakterija u crijevnoj mikroflori nezaobilazni dio nastanka i održavanja pretilosti. Osim toga, ovakvi poremećaji već u ranom djetinjstvu (smanjena razina Bifidobakterija) moguće povećavaju rizik za razvoj pretilosti u odrasloj dobi.
Crijevna mikroflora značajno utječe na raspoloživost i apsorpciju hranjivih tvari te regulaciju energetske ravnoteže u organizmu, čime može izravno doprinijeti nastanku pretilosti. Istraživanja su pokazala kako su strukturni i funkcionalni razvitak crijevnog epitela i propusnost crijeva usko povezani s prisutnošću mikroorganizama u crijevu. Crijevne bakterije povećavaju ekstrakciju energije iz hrane modulacijom ekspresije gena zaduženih za metabolizam ugljikohidrata te posljedično lipogenezu u jetri i stvaranje zaliha masti.


U crijevima odraslih ljudi prevladavaju bakterije iz porodica Bacteroidetes i Firmicutes. Prehrana bogata mastima mijenja sastav bakterija u crijevima, a promjena sastava bakterija mijenja pak energetsku iskoristivost unesene hrane. U pretilih osoba uočen je smanjen relativni omjer Bacteroidetesa i Firmicutesa za razliku u vitkih osoba, smanjena je raznolikost crijevnih bakterija te je metagenom obogaćen genima povezanim s metabolizmom ugljikohidrata i lipida, čime se povećava kapacitet za ekstrakciju energije iz hrane. Prehrana bogata mastima, osim toga, dovodi do slabljenja crijevne barijere i povećanja razine endotoksina u cirkulaciji. Povišena koncentracija endotoksina u cirkulaciji naziva se „metabolička endotoksemija“, a smatra se mehanizmom odgovornim za kroničnu sistemsku upalu slabog intenziteta. Kronična upala slabog intenziteta i poremećen metabolizam masti s vremenom dovode do inzulinske otpornosti, poremećaja osjetljivosti periferije na glukozu, poremećaja razine masti u krvi te povećanja krvnog tlaka, što je osnova razvoja dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih i drugih sindroma vezanih uz pretilost.
Izvjesno je da crijevna mikroflora može biti potencijalna meta za intervencije u terapiji pretilosti. Sve se više istražuju te uvode u kliničku praksu nutritivne sastavnice poput probiotika, prebiotika i sinbiotika, kao nova terapijska opcija za različite bolesti, uključujući i pretilost. Probiotici su živi mikroorganizmi (najčešće iz rodova Lactobacillus, Bifidobacterium i Bacillus) koji pozitivno utječu na održavanje mikrobiološke i imunološke ravnoteže u crijevu.

Prebiotici su nerazgradivi sastojci hrane (npr. inulin i oligofruktoza) koji kao takvi stižu u debelo crijevo gdje podliježu fermentaciji koju provode „dobre“ bakterije, čime potiču rast i/ili aktivnost „dobrih“ bakterija. Pretpostavlja se da moduliraju endokrinu funkciju crijeva, odnosno dovode do povećanja razine peptida sitosti i sniženja koncentracije grelina, hormona gladi. Smatra se da određeni prebiotici i probiotici imaju povoljne učinke na metabolizam lipida i glukoze te modulaciju upale povezane s pretilosti. Sinbiotici su mješavine probiotika i prebiotika koje poboljšavaju implementaciju i preživljavanje probiotika po ulasku u probavni trakt selektivnim poticanjem rasta i metabolizma „dobrih“ bakterija. 
Konzumacija probiotika, prebiotika i sinbiotika kao metoda regulacije ravnoteže crijevne mirkoflore, može imati povoljne učinke kod pretilih osoba, međutim potrebna su dodatna istraživanja kako bi se dokazala njihova važnost u prevenciji i liječenju pretilosti. No, neupitna je uloga prehrane koja u velikoj mjeri utječe na sastav crijevne mikroflore, a time izravno i neizravno na cijeli organizam. Stoga su promjene prehrambenih navika od ključnog značaja u liječenju, ali i prevenciji pretilosti.

Marina Plavotić