Ispis

Pretilost i crijevna mikroflora

Crijeva čovjeka nastanjuje oko 1014 bakterija, 500 do 1 000 različitih vrsta, odnosno čak 7 000 različitih bakterijskih sojeva. Ukupan broj bakterijskih stanica u ljudskom crijevu deset puta je veći od ukupnog broja stanica čovjeka. Svaki čovjek ima unikatnu crijevnu mikrofloru, a njezin sastav ovisi o genotipu domaćina, zdravstvenom i fiziološkom statusu, kao  i stilu života te prehrani.

Specifičnost suživota domaćina i njegove mikroflore temelji se na simbiotskom odnosu kojim obje strane imaju korist, štoviše, crijevna mikroflora ima važan utjecaj na biokemijske, fiziološke i imunološke karakteristike domaćina.
Crijevne bakterije se mogu grubo podijeliti na „dobre“ i „loše“, a njihova ravnoteža određuje brojne funkcije u probavnom sustavu i utječe na zdravlje cjelokupnog organizma. Niz istraživanja povezuje crijevnu mikrofloru s bolestima modernog doba poput dijabetesa, upalnih bolesti crijeva, karcinoma, pa i pretilosti.

Studije provedene na životinjama i opservacijske studije kod pretilih osoba pokazuju da je pretilost povezana s promjenama u sastavu i metaboličkoj funkciji crijevne mikroflore, odnosno da su kvalitativni i kvantitativni poremećaji odnosa bakterija u crijevnoj mikroflori nezaobilazni dio nastanka i održavanja pretilosti. Osim toga, ovakvi poremećaji već u ranom djetinjstvu (smanjena razina Bifidobakterija) moguće povećavaju rizik za razvoj pretilosti u odrasloj dobi.
Crijevna mikroflora značajno utječe na raspoloživost i apsorpciju hranjivih tvari te regulaciju energetske ravnoteže u organizmu, čime može izravno doprinijeti nastanku pretilosti. Istraživanja su pokazala kako su strukturni i funkcionalni razvitak crijevnog epitela i propusnost crijeva usko povezani s prisutnošću mikroorganizama u crijevu. Crijevne bakterije povećavaju ekstrakciju energije iz hrane modulacijom ekspresije gena zaduženih za metabolizam ugljikohidrata te posljedično lipogenezu u jetri i stvaranje zaliha masti.


U crijevima odraslih ljudi prevladavaju bakterije iz porodica Bacteroidetes i Firmicutes. Prehrana bogata mastima mijenja sastav bakterija u crijevima, a promjena sastava bakterija mijenja pak energetsku iskoristivost unesene hrane. U pretilih osoba uočen je smanjen relativni omjer Bacteroidetesa i Firmicutesa za razliku u vitkih osoba, smanjena je raznolikost crijevnih bakterija te je metagenom obogaćen genima povezanim s metabolizmom ugljikohidrata i lipida, čime se povećava kapacitet za ekstrakciju energije iz hrane. Prehrana bogata mastima, osim toga, dovodi do slabljenja crijevne barijere i povećanja razine endotoksina u cirkulaciji. Povišena koncentracija endotoksina u cirkulaciji naziva se „metabolička endotoksemija“, a smatra se mehanizmom odgovornim za kroničnu sistemsku upalu slabog intenziteta. Kronična upala slabog intenziteta i poremećen metabolizam masti s vremenom dovode do inzulinske otpornosti, poremećaja osjetljivosti periferije na glukozu, poremećaja razine masti u krvi te povećanja krvnog tlaka, što je osnova razvoja dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih i drugih sindroma vezanih uz pretilost.
Izvjesno je da crijevna mikroflora može biti potencijalna meta za intervencije u terapiji pretilosti. Sve se više istražuju te uvode u kliničku praksu nutritivne sastavnice poput probiotika, prebiotika i sinbiotika, kao nova terapijska opcija za različite bolesti, uključujući i pretilost. Probiotici su živi mikroorganizmi (najčešće iz rodova Lactobacillus, Bifidobacterium i Bacillus) koji pozitivno utječu na održavanje mikrobiološke i imunološke ravnoteže u crijevu.

Prebiotici su nerazgradivi sastojci hrane (npr. inulin i oligofruktoza) koji kao takvi stižu u debelo crijevo gdje podliježu fermentaciji koju provode „dobre“ bakterije, čime potiču rast i/ili aktivnost „dobrih“ bakterija. Pretpostavlja se da moduliraju endokrinu funkciju crijeva, odnosno dovode do povećanja razine peptida sitosti i sniženja koncentracije grelina, hormona gladi. Smatra se da određeni prebiotici i probiotici imaju povoljne učinke na metabolizam lipida i glukoze te modulaciju upale povezane s pretilosti. Sinbiotici su mješavine probiotika i prebiotika koje poboljšavaju implementaciju i preživljavanje probiotika po ulasku u probavni trakt selektivnim poticanjem rasta i metabolizma „dobrih“ bakterija. 
Konzumacija probiotika, prebiotika i sinbiotika kao metoda regulacije ravnoteže crijevne mirkoflore, može imati povoljne učinke kod pretilih osoba, međutim potrebna su dodatna istraživanja kako bi se dokazala njihova važnost u prevenciji i liječenju pretilosti. No, neupitna je uloga prehrane koja u velikoj mjeri utječe na sastav crijevne mikroflore, a time izravno i neizravno na cijeli organizam. Stoga su promjene prehrambenih navika od ključnog značaja u liječenju, ali i prevenciji pretilosti.

Marina Plavotić

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Naslov:
Komentar:
 

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:85235 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:34667 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:5327 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:4443 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:6135 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:6918 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:4805 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:7208 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:2388 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:1894 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:4358 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu