Ispis

Pretilost u djece

Pretilost postaje sve značajniji javnozdravstveni problem, kako u svijetu tako sve više i u Hrvatskoj. Svjedoci smo svojevrsne epidemije povećanja tjelesne mase u ljudskoj populaciji. Tijekom posljednjih dvadeset godina učestalost pretilosti se u razvijenom svijetu utrostručila!

Posebno je zabrinjavajuća njezina učestalost u sve ranijoj dobi. Broj prekomjerno teške i pretile djece stalno raste. Čak je 10 % dječje svjetske populacije pretilo ili rizično za razvoj pretilosti, a rizik pretile djece da postanu pretili odrasli je dva puta veći od djece koja nisu pretila. Trećina djece pretile u predškolskoj dobi i polovina u školskoj dobi postaju pretile odrasle osobe. Osim toga, pretilost u dječjoj dobi ima utjecaj na morbiditet i mortalitet u odraslih neovisno o tjelesnoj masi u odrasloj dobi, stoga je razumljivo da bi se protiv pretilosti trebalo početi boriti već u djetinjstvu.

Pretilost vodi ozbiljnim zdravstvenim poremećajima i nipošto se ne bi trebala podcjenjivati. Osim što pretilost u dječjoj dobi povećava rizik nastanka različitih oboljenja u odrasloj dobi, poput dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti te reproduktivnih poremećaja, ona već u djece rezultira nizom endokrinoloških i metaboličkih poremećaja koji vode bolestima za koje se do nedavno smatralo da se javljaju isključivo u odrasloj dobi. Pretilost je jedan od glavnih faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti u djece. Neželjeni utjecaj pretilosti već se u dječjoj dobi očituje poremećajem metabolizma masti, odnosno povećanjem njihove koncentracije u krvi što je dodatni faktor rizika za nastanak promjena na krvnim žilama te posljedično povišenoga krvnog tlaka i sklonost infarktu. U pretile je djece pojačano izlučivanje kolesterola u bilijarni sustav što pogoduje razvoju žučnih kamenaca, dok u izrazito pretilih postoji opasnost razvoja steatohepatitisa sa fibrozom i cirozom jetre.

S pretilošću se povezuje i povišeni tlak u mozgu s posljedičnom glavoboljom, kao i sklonost moždanom udaru te pojava opstruktivne apneje (prestanak disanja u snu). Pretilost može neposredno oštetiti bubrege te posredno pridonijeti njihovom daljnjem kroničnom obolijevanju, a povezuje se i s nekim kroničnim upalnim bolestima te nekim vrstama malignih bolesti (rak debelog crijeva, dojke, prostate). Osnovni endokrinološki poremećaj čine razvoj inzulinske otpornosti, poremećaja osjetljivosti periferije na glukozu te posljedično dijabetesa tipa 2. Posljednjih godina sve više djece i adolescenata obolijeva od ove kronične bolesti koja se javlja kao posljedica pretilosti. Pretilost tijekom djetinjstva pogoduje mehanizmima koji mogu dovesti do pojave preuranjenog puberteta, poremećaja menstrualnog ciklusa te sindroma policističnih jajnika, a povezuje se i s kasnijom pojavom seksualne disfunkcije te neplodnosti u muškaraca i žena. Pretilost može djelovati na lokomotorni sustav pridonoseći pojavi deformacija poput varusa koljena (O noge), ali i razvoju osteoartritisa.
Pretilosti se u dječjoj dobi osim toga povezuje s nizom psihosocijalnih problema. Neprihvaćanje od strane vršnjaka te šale na njegov račun mogu utjecati na samopouzdanje i sigurnost djeteta te dovesti do gubitka samopouzdanja, izoliranosti i depresije, što neizravno može utjecati na školski, ali i budući profesionalni uspjeh. Djeca mogu osjećati krivnju i sram radi svoje debljine, razviti lošu sliku o sebi te mrziti sebe i svoje tijelo, što posljedično može dovesti do razvoja poremećaja u prehrani, poput bulimije nervoze.

Iako većinu ljudi zabrinjava najprije iz estetskih razloga, pretilost nipošto ne bi trebala biti samo stvar izgleda s obzirom na teške posljedice koje ima po zdravlje. Liječenje pretilosti u dječjoj dobi podrazumijeva multidisciplinaran pristup koji uključuje smanjenje energetskog unosa, povećanje tjelesne aktivnosti, edukaciju te promjenu stila života i prehrambenih navika. Regulacija tjelesne mase u ovom razdoblju posebno je osjetljiva s obzirom na pojačan rast i razvoj te nutritivne potrebe djece, stoga se ne preporučuju drastične redukcijske dijete. Uglavnom se teži usporavanju rasta tjelesne mase ili održavanju postojeće tjelesne mase kako bi dijete dobilo vremena da ju „izraste“.

Djeci starijoj od 7 godina može se preporučiti smanjenje tjelesne mase, no gubitak kilograma treba biti postepen i siguran, odnosno ne veći od 250 g na tjedan. Umjesto pretjeranih restrikcija i strogih režima prehrane, bolje je pronaći neku razumnu mjeru s obzirom da zabrane kod djece ponekad mogu djelovati kontraproduktivno. Djecu treba educirati o pravilnom odabiru namirnica te ih upoznati sa zdravijim alternativama slatkišima i grickalicama, poput suhog voća, orašastih plodova, mliječnih proizvoda sa smanjenim udjelom masti i sl. Naglasak treba staviti na tjelesnu aktivnost koja je posebno važna u ovom razdoblju rasta i razvoja.

Djecu treba poticati na bilo koju vrstu tjelesne aktivnosti, prema njihovim preferencijama, kako bi se smanjilo vrijeme provedeno sjedeći ispred televizora, kompjutera i video igrica.  
Kako je utjecaj obiteljskog okruženja jedan od najvažnijih prilikom usvajanja stavova i ponašanja vezanih uz životne navike, potrebno je mijenjati prehrambene navike i poticati tjelesnu aktivnost cijele obitelji. Roditelji u velikoj mjeri određuju koja će hrana biti djetetu dostupna, imaju kontrolu nad veličinom i trajanjem obroka, određuju socijalni kontekst i emocionalni ton za vrijeme obroka te su stoga ključne osobe u kontroli tjelesne mase djece. Roditelji svojim ponašanjem i prehrambenim navikama trebaju biti uzor djeci te ukazati na pravilan izbor namirnica. Djeci trebaju hranjivi obroci, a na roditeljima je da pravilnim izborom namirnica i načina kuhanja to osiguraju.

Svakako treba izbjegavati „brzu hranu“ i pekarske proizvode. Treba poticati konzumiranje obroka za stolom, u obiteljskom okruženju, smanjiti jedenje ispred televizora ili „u hodu“ te dnevni unos hrane raspodijeliti na više manjih obroka.

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Naslov:
Komentar:
 

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:92819 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:38812 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:5496 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:4586 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:6303 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:7051 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:4910 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:7456 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:2531 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:1992 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:4491 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu