Ispis

Dobre strane kave

Nezamjenjiv okus, miris i aroma kave čine ju već stoljećima omiljenim napitkom diljem svijeta.  Vjeruje se da je kava otkrivena u istočnoj Africi na području današnje Etiopije oko 800. godine poslije Krista. Kultivacija kave započela je u Arabiji. Pisani tragovi potvrđuju da se kava upotrebljavala sredinom 15. stoljeća kao napitak u islamskim samostanima u južnoj Arabiji. Napitak kave nazivao se ”qahwa” što bi u prijevodu značilo “arabijsko vino”, a služio je za potiskivanje pospanosti tijekom dugih religijskih obreda i molitvi. Kava je na područje Europe došla tek u 17. stoljeću, a od samog početka bila je poznata kao lijek za mnoge bolesti.

Zbog njezine popularnosti, kava je zadnjih desetljeća pod budnim okom znanstvenika. Često su joj se pripisivali negativni atributi i štetan utjecaj na zdravlje, no novija istraživanja pokazuju upravo suprotno. Neki znanstvenici smatraju da već sama aroma kave ima relaksirajući učinak i pomaže protiv stresa. Iako je često smatrana isključivo izvorom kofeina za povećanje budnosti, kava je zapravo vrlo složen napitak koji u svom sastavu sadrži preko 1000 različitih supstanci, te ako se konzumira u umjerenim količinama, može imati pozitivan učinak na ljudsko zdravlje.

Kava ima stimulirajući i razbuđujući učinak te blago potiče metabolizam i probavu. Kofein iz kave potiče misaone procese i olakšava pamćenje. Poboljšava koncentraciju i reflekse te koordinaciju tijekom izvođenja složenijih zadataka. Pojačava brzinu i intenzitet disanja, mišićima omogućuje dopremu veće količine kisika te smanjuje osjećaj umora. Kofein i teofilin iz kave imaju utjecaj na širenje bronhija te nalaze primjenu u terapiji astme. Osim toga, kofein posjeduje analgetski učinak te se već dugo koristi kod glavobolje i migrene.
Konzumacija kave često se povezivala sa rizikom od povećanog krvnog tlaka, ali najnovija istraživanja pokazuju da umjereno uživanje kave ima vrlo mali utjecaj na povišenje krvnog tlaka ili ga uopće nema. Kofein može značajnije podići krvni tlak osobama koje nemaju naviku redovitog ispijanja kave, no osobe koje imaju naviku svakodnevno piti kavu razviju djelomičnu otpornost na njeno djelovanje, već nakon tjedan dana konzumacije. Ipak, osobama s povišenim krvnim tlakom koje imaju problema s regulacijom krvnog tlaka preporučuje se izbjegavati kavu ili prijeći na kavu bez kofeina.

Smatra se da kava zbog iznimnog profila antioksidansa ima povoljan učinak na prevenciju nekih malignih bolesti, poput karcinoma debelog crijeva, jetre, dojke, prostate, mozga, ali i usne šupljine i ždrijela. Glavna antioksidacijska svojstva kave pripisuju se klorogeničnoj kiselini te kafestolu i kahweolu. Uloga kave u očuvanju zdravlja crijeva pripisuje se i njezinom blagom laksativnom djelovanju čime se skraćuje utjecaj stolice na osjetljivo tkivo crijeva i izlaganje crijeva potencijalnim kancerogenim tvarima. Trenutačni dokazi koje pružaju istraživanja govore kako redovit unos kave smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, pozitivno djeluje na zdravlje kardiovaskularnog sustava te smanjuje rizik od moždanog udara i razvoja upalnih bolesti. Redovit unos kave može smanjiti opasnost od nastanka žučnih kamenaca te čini se ima pozitivan utjecaj na zdravlje jetre i smanjuje rizik od nastanka ciroze jetre. Osim toga, klorogenična kiselina, nikotinska kiselina i trigonelin iz kave inhibiraju streptokoke u ustima i time usporavaju nastanak zubnog plaka i karijesa.

Naravno, kao u svemu, i kod kave vrijedi zlatno pravilo umjerenosti. Prekomjeran unos kave može izazvati niz nepoželjnih pojava: nesanicu, depresiju, probavne smetnje, drhtavicu, iritaciju i uznemirenost. Istraživanja su pokazala da pretjerano konzumiranje kave uzrokuje gubitak kalcija, no kofein ima vrlo mali učinak na kalcij te 2 - 3 šalice dnevno, posebno ako se piju s mlijekom, ne predstavljaju opasnost. Tolerancija kofeina razlikuje se od osobe do osobe. Neke su osobe osjetljive čak i na male količine kofeina, dok druge bez problema podnose velike količine.

Na svakome je da procijeni svoj maksimalan unos, no opća je preporuka da unos kofeina ne bude veći od 400 mg/dan (2 - 4 šalice kave, ovisno o jakosti). Pri tome treba računati i druge izvore kofeina osim kave, poput čaja, čokolade i nekih lijekova.

Trudnice i osobe starije dobi mogu biti osjetljivije na kofein jer se u njihovom tijelu dulje zadržava. Smatra se da je tijekom trudnoće sasvim bezopasno konzumirati umjerene doze kofeina, do 300 mg/dan, odnosno 1 - 2 šalice kave na dan.

Osobama s povišenim kolesterolom, preporuča se izbjegavati visok unos nefiltrirane kave te konzumirati filtriranu kavu. Pokazalo se da kafestol i kahweol povisuju razinu LDL kolesterola u krvi, a filtrirana kava sadrži manje navedenih spojeva jer filter papir upija iz kave ulja koja ih sadrže.

Komentari (4)
Kava
4Petak, 22 Veljača 2013 20:10
Nina
Ja sam jućer kupila encijan ali to je prazno, ima 14 vrećica po 2,5 grama. Kad si ju skuham niti ne osjetim kavu.
Kava
3Petak, 22 Veljača 2013 20:09
Kava
Pa da ti budem iskrena dosta sam isprobavala i kopala po forumima i na kraju mi je jedino ta Allsvelte ispala dobra. Dobavljač veli da je ta jedina originalna, a tako su mi rekli i u ljekarni.
Kava
2Petak, 22 Veljača 2013 20:08
Nina
Koju kavu si koristila, jer ima više toga, a ne znam koja je prava.
Zelena kava
1Petak, 22 Veljača 2013 20:07
Kava
Obožavam kavu i jedva čekam jutro da se dignem i skuham si kavu, a još kad sam otkrila i da postoji kava za mršavljenje :)))))))))))))))))))))))))