Ispis

Dobre strane kave

Nezamjenjiv okus, miris i aroma kave čine ju već stoljećima omiljenim napitkom diljem svijeta.  Vjeruje se da je kava otkrivena u istočnoj Africi na području današnje Etiopije oko 800. godine poslije Krista. Kultivacija kave započela je u Arabiji. Pisani tragovi potvrđuju da se kava upotrebljavala sredinom 15. stoljeća kao napitak u islamskim samostanima u južnoj Arabiji. Napitak kave nazivao se ”qahwa” što bi u prijevodu značilo “arabijsko vino”, a služio je za potiskivanje pospanosti tijekom dugih religijskih obreda i molitvi. Kava je na područje Europe došla tek u 17. stoljeću, a od samog početka bila je poznata kao lijek za mnoge bolesti.

Zbog njezine popularnosti, kava je zadnjih desetljeća pod budnim okom znanstvenika. Često su joj se pripisivali negativni atributi i štetan utjecaj na zdravlje, no novija istraživanja pokazuju upravo suprotno. Neki znanstvenici smatraju da već sama aroma kave ima relaksirajući učinak i pomaže protiv stresa. Iako je često smatrana isključivo izvorom kofeina za povećanje budnosti, kava je zapravo vrlo složen napitak koji u svom sastavu sadrži preko 1000 različitih supstanci, te ako se konzumira u umjerenim količinama, može imati pozitivan učinak na ljudsko zdravlje.

Kava ima stimulirajući i razbuđujući učinak te blago potiče metabolizam i probavu. Kofein iz kave potiče misaone procese i olakšava pamćenje. Poboljšava koncentraciju i reflekse te koordinaciju tijekom izvođenja složenijih zadataka. Pojačava brzinu i intenzitet disanja, mišićima omogućuje dopremu veće količine kisika te smanjuje osjećaj umora. Kofein i teofilin iz kave imaju utjecaj na širenje bronhija te nalaze primjenu u terapiji astme. Osim toga, kofein posjeduje analgetski učinak te se već dugo koristi kod glavobolje i migrene.
Konzumacija kave često se povezivala sa rizikom od povećanog krvnog tlaka, ali najnovija istraživanja pokazuju da umjereno uživanje kave ima vrlo mali utjecaj na povišenje krvnog tlaka ili ga uopće nema. Kofein može značajnije podići krvni tlak osobama koje nemaju naviku redovitog ispijanja kave, no osobe koje imaju naviku svakodnevno piti kavu razviju djelomičnu otpornost na njeno djelovanje, već nakon tjedan dana konzumacije. Ipak, osobama s povišenim krvnim tlakom koje imaju problema s regulacijom krvnog tlaka preporučuje se izbjegavati kavu ili prijeći na kavu bez kofeina.

Smatra se da kava zbog iznimnog profila antioksidansa ima povoljan učinak na prevenciju nekih malignih bolesti, poput karcinoma debelog crijeva, jetre, dojke, prostate, mozga, ali i usne šupljine i ždrijela. Glavna antioksidacijska svojstva kave pripisuju se klorogeničnoj kiselini te kafestolu i kahweolu. Uloga kave u očuvanju zdravlja crijeva pripisuje se i njezinom blagom laksativnom djelovanju čime se skraćuje utjecaj stolice na osjetljivo tkivo crijeva i izlaganje crijeva potencijalnim kancerogenim tvarima. Trenutačni dokazi koje pružaju istraživanja govore kako redovit unos kave smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, pozitivno djeluje na zdravlje kardiovaskularnog sustava te smanjuje rizik od moždanog udara i razvoja upalnih bolesti. Redovit unos kave može smanjiti opasnost od nastanka žučnih kamenaca te čini se ima pozitivan utjecaj na zdravlje jetre i smanjuje rizik od nastanka ciroze jetre. Osim toga, klorogenična kiselina, nikotinska kiselina i trigonelin iz kave inhibiraju streptokoke u ustima i time usporavaju nastanak zubnog plaka i karijesa.

Naravno, kao u svemu, i kod kave vrijedi zlatno pravilo umjerenosti. Prekomjeran unos kave može izazvati niz nepoželjnih pojava: nesanicu, depresiju, probavne smetnje, drhtavicu, iritaciju i uznemirenost. Istraživanja su pokazala da pretjerano konzumiranje kave uzrokuje gubitak kalcija, no kofein ima vrlo mali učinak na kalcij te 2 - 3 šalice dnevno, posebno ako se piju s mlijekom, ne predstavljaju opasnost. Tolerancija kofeina razlikuje se od osobe do osobe. Neke su osobe osjetljive čak i na male količine kofeina, dok druge bez problema podnose velike količine.

Na svakome je da procijeni svoj maksimalan unos, no opća je preporuka da unos kofeina ne bude veći od 400 mg/dan (2 - 4 šalice kave, ovisno o jakosti). Pri tome treba računati i druge izvore kofeina osim kave, poput čaja, čokolade i nekih lijekova.

Trudnice i osobe starije dobi mogu biti osjetljivije na kofein jer se u njihovom tijelu dulje zadržava. Smatra se da je tijekom trudnoće sasvim bezopasno konzumirati umjerene doze kofeina, do 300 mg/dan, odnosno 1 - 2 šalice kave na dan.

Osobama s povišenim kolesterolom, preporuča se izbjegavati visok unos nefiltrirane kave te konzumirati filtriranu kavu. Pokazalo se da kafestol i kahweol povisuju razinu LDL kolesterola u krvi, a filtrirana kava sadrži manje navedenih spojeva jer filter papir upija iz kave ulja koja ih sadrže.

Komentari (4)
Kava
4Petak, 22 Veljača 2013 20:10
Nina
Ja sam jućer kupila encijan ali to je prazno, ima 14 vrećica po 2,5 grama. Kad si ju skuham niti ne osjetim kavu.
Kava
3Petak, 22 Veljača 2013 20:09
Kava
Pa da ti budem iskrena dosta sam isprobavala i kopala po forumima i na kraju mi je jedino ta Allsvelte ispala dobra. Dobavljač veli da je ta jedina originalna, a tako su mi rekli i u ljekarni.
Kava
2Petak, 22 Veljača 2013 20:08
Nina
Koju kavu si koristila, jer ima više toga, a ne znam koja je prava.
Zelena kava
1Petak, 22 Veljača 2013 20:07
Kava
Obožavam kavu i jedva čekam jutro da se dignem i skuham si kavu, a još kad sam otkrila i da postoji kava za mršavljenje :)))))))))))))))))))))))))

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Naslov:
Komentar:
 

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:97664 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:41374 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:5649 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:4723 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:6463 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:7180 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:5007 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:7679 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:2652 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:2082 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:4628 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu