Marina Plavotić, NUTRICIONIST

Marina Plavotić rođena je 1988. u Brčkom, u Bosni i Hercegovini. Školovanje je započela u Njemačkoj, a nastavila u Zagrebu. Diplomirala je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu i stekla titulu magistre nutricionizma. Već tijekom studija pokazala je istraživačku intuiciju, kreativnost i zainteresiranost za znanstveno-stručni rad te je sudjelovala na studentskim kongresima. Provela je ispitivanje prehrambenih navika učenika osnovnih škola i njihove upoznatosti sa poremećajima u prehrani, jedna je od idejnih začetnica projekta „Ono si što jedeš“, čiji cilj je djeci kroz igru približiti pojam pravilne prehrane.

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ispis

Kim – začin svestranog djelovanja

Odavno je poznato da biljni začini, osim što daju bolji okus hrani, povoljno djeluju i na naše zdravlje. Ljudi od pamtivijeka koriste ljekovitost začina, a postoji i narodna izreka - „što više začina, to manje bolesti“. Tako se npr. uz teške mesne umake rado koristi ružmarin koji olakšava proces probave, čaj od peršina za bolji vid, a lovorov list se dodaje salamurama jer štiti meso od smrtonosne bakterije Clostridium botulinum. Isto tako i kim koji se dodaje poznatim čvarkušama, pecivima, pa čak i tradicionalnoj salati od cikle te prežganoj juhi, dio je naše kuhinje ne samo zbog svojstvena okusa, već i zbog ljekovitih svojstava.

Ispis

Dobre strane kave

Nezamjenjiv okus, miris i aroma kave čine ju već stoljećima omiljenim napitkom diljem svijeta.  Vjeruje se da je kava otkrivena u istočnoj Africi na području današnje Etiopije oko 800. godine poslije Krista. Kultivacija kave započela je u Arabiji. Pisani tragovi potvrđuju da se kava upotrebljavala sredinom 15. stoljeća kao napitak u islamskim samostanima u južnoj Arabiji. Napitak kave nazivao se ”qahwa” što bi u prijevodu značilo “arabijsko vino”, a služio je za potiskivanje pospanosti tijekom dugih religijskih obreda i molitvi. Kava je na područje Europe došla tek u 17. stoljeću, a od samog početka bila je poznata kao lijek za mnoge bolesti.

Ispis

Alergija na hranu u djece – izazov za roditelje

Procjenjuje se da 2-5% odraslih te 5-10% djece pati od nekog oblika alergijske reakcije na hranu. Mala djeca su najrizičnija skupina. Odmah po rođenju, probavni sustav novorođenčeta i njemu pridruženo limfno tkivo izloženi su nizu stranih proteina, odnosno antigena (hrana, bakterije). Ovaj još uvijek nezreo sustav mora preraditi unesenu hranu u oblik koji će se moći apsorbirati i upotrijebiti kao energija za rast stanica te ujedno uspostaviti i brz odgovor na razne patogene (razviti imunost), a pritom ne reagirati na ogromnu količinu stranih nutritivnih antigena (razviti toleranciju).

Ispis

Debljanje s godinama – je li neizbježno?

Tijekom života svjedoci smo niza promjena na našem tijelu. Tijelo se razvija, raste, mijenja. Tijekom cijelog životnog vijeka u našem se tijelu odvijaju procesi izgradnje i razgradnje. Do otprilike 35. godine prevladavaju procesi izgradnje, no starenjem procesi razgradnje sve više i više dolaze u prvi plan. Tijelo prolazi kroz prirodan proces starenja koji iz medicinske perspektive započinje već u 40. godini života, a sa sobom nosi brojne promjene koje su često praćene i „rastom u širinu“, posebice u žena.

Ispis

Trans-masne kiseline: koliko su uistinu štetne i gdje ih možemo naći?

Masti su neizostavan dio pravilne prehrane i od velikog su značaja za očuvanje zdravlja. Nipošto ih se ne bi trebalo isključivati iz prehrane, no pri tome je važno razlikovati „dobre“ od „loših“ masti. U skupinu „loših“ svakako spadaju masti bogate trans-masnim kiselinama koje su se pokazale izrazito štetnima za ljudsko zdravlje. Malo tko će pri tome pomisliti da trans-masne kiseline prema kemijskoj klasifikaciji spadaju u istu skupinu sa „dobrim“ nezasićenim masnim kiselinama, no po kemijskoj strukturi one su upravo to: nezasićene masne kiseline.

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:94111 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:39581 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:5543 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:4617 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:6335 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:7083 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:4931 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:7509 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:2563 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:2017 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:4527 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu