Ispis

Ne zaboravimo mlijeko i proizvode od milijeka

Mlijeko i mliječni proizvodi imaju bitno mjesto na piramidi pravilne prehrane. Nalaze se na istoj razini kao meso, riba i jaja, a preporuka je konzumirati 2-3 mliječna obroka dnevno.
Danas industrija mlijeka i mliječnih proizvoda razvija i upoznaje potrošače s novom generacijom proizvoda koji su po svojim funkcionalnim učincima zdraviji i imaju višu nutritivnu vrijednost od konvencionalane hrane. Njihov osnovni sastav je u potpunosti jednak, ali su im dodatkom nekih novih sastojaka poboljšana prirodno prisutna svojstva.  
Mlijeku se već stoljećima pripisuju brojna preventivna i terapijska djelovanja. Kao isključiva hrana za odrasle mlijeko se ne može preporučiti, ali je od nezamjenjive vrijednosti zbog visoke kakvoće bjelančevina.

Mlijeko pripada najpotpunijim namirnicama pa dojenčad do četvrtog mjeseca starosti, samo uz prehranu mlijekom, može normalno rasti i razvijati se. Unatoč velikom sadržaju vode, mlijeko je energetski bogata namirnica. Danas su nam dostupna mlijeka s višim ili nižim udjelom mliječne masti o čemu zapravo i ovisi energetska vrijednost mlijeka.
Prosječan sastav mlijeka je oko 80% vode i 20% suhe materije. Najvažnija bjelančevina mlijeka je kazein, a čini oko 83% svih bjelančevina mlijeka. Od svih bjelančevina kazein je najkompletniji u pogledu sastava aminokiselina koje su potrebne za ljudsko zdravlje. Kazein se stvara samo u mliječnim stanicama pa ga sadrži jedino mlijeko. Uz kazein, u mlijeku se još nalaze bjelančevine laktoalbumin i laktoglobulin. Laktoglobulina u mlijeku ima jako malo, ali ima važnu fiziološku ulogu, sadrži puno aminokiseline lizina koja je važna za rast. Uz bjelančevine, u sastav mlijeka ulaze masti te ugljikohidrat laktoza. Laktoza se ne javlja u drugim namirnicama, a poželjna je u prehrani jer pridonosi razmnožavanju nekih mliječno-kiselih bakterija u crijevima, koje svojom prisutnošću doprinose zdravlju našeg probavnog sustava te, također, doprinosi boljoj apsorpciji kalcija u organizmu. Ipak, kod nekih ljudi dolazi do problema pri konzumaciji mlijeka upravo zbog ovog ugljikohidrata, bilo da se radi o laktoza intoleranciji ili laktaza deficijenciji (nisu u mogućnosti probaviti laktozu zbog manjka, odnosno nedostataka enzima laktaze).
Mlijeko je odličan izvor mineralnih tvari u prehrani, naročito u pogledu fosfora te kalcija kojega u mlijeku ima više nego u bilo kojoj namirnici. Valja napomenuti da konzumiranjem mlijeka s nižim udjelom masti unosimo jednaku količinu kalcija koju bismo unijeli mlijekom s višim udjelom masti. Većina ljudi u svijetu živi s konstantnim deficitom kalcija i to prvenstveno zbog male potrošnje mlijeka.
Mlijeko je bogato i vitaminima, ali su samo vitamini A i B2 prisutni u većoj količini. Vitamin A topljiv je u mliječnoj masti pa ga nema u obranom mlijeku (mlijeko s 0,1% mliječne masti), dok se riboflavin (vitamina B2) gubi ako je mlijeko izloženo svjetlosti. Sadržaj vitamina D u mlijeku može biti zavidno velik, ako su ljetni mjeseci kada su krave više izložene sunčevoj svjetlosti.
Najpoznatiji proizvodi dobiveni od mlijeka su sir, maslac, jogurt i sladoled, ali postoje i još mnogi drugi, manje poznati poput: sirutke, vrhnja, mlaćenice, tekućeg maslaca, kazeina, masla, kefira, kumisa, viili/fil i smetane.
U ukupnoj prehrani čovjeka mlijeko i mliječni proizvodi prosječno osiguravaju 10% energetske vrijednosti, ali mnogo nutritivno vrijednih komponenti.
Tijekom vrućih ljetnih mjeseci korisno je posegnuti za hranjivim mliječnim napitcima koji će nas opskrbiti važnim bjelančevinama, mineralima i vitaminima, a ako se radi o fermentiranim proizvodima (jogurt), unosimo i vrijedne bioaktivne sastojke - probiotike koji će očuvati zdravu crijevnu mikrofloru.

Vaša nutricionist-ica
Jelena Muštra, dipl.ing.

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Naslov:
Komentar:
 

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:88687 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:35669 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:5387 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:4494 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:6182 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:6969 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:4846 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:7323 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:2452 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:1934 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:4398 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu