Ispis

I sol ubija polako

Većina nas sol koristi u kuhinji, često u prevelikim količinama. Možda vas ovaj tekst odvrati od te navike…

Sol se sastoji od natrija i klora. Oba elementa su važna za niz osnovnih metaboličkih procesa. Oni su važni za prijenos tvari kroz staničnu opnu, čime se stanica zapravo hrani, obnavlja i izbacuje iz sebe štetne tvari. Aktivni dio ove molekule predstavlja element natrija. On je kao mikroelement veoma potreban tijelu ali samo u odgovarajućoj dozi. Natrij je potreban i za izlučivanje vode, čime se osigurava kiselo-lužnata ravnoteža organizma. Jedna od najvažnijih uloga klora ostvaruje se u procesu probave (lučenje želučane kiseline). Sol nema nikakvu energetsku vrijednost.
Kao što je rečeno, sol je tvar čiji nedostatak u prehrani može predstavljati velik problem za organizam. Ona je za održavanje osnovnih životnih funkcija važna gotovo kao i voda. Dovoljno je samo 1-2 g soli kako bismo zadovoljili dnevnu potrebu organizma za tom namirnicom, a količine mogu u slučaju velike topline i znojenja ići i do 5 g.
Činjenica je da tu količinu uglavnom unesemo namirnicama koje u svom sastavu imaju natrij-klorid, pa nije potrebno dodatno soljenje. Ako se ipak, u izuzetnim slučajevima, dogodi da unosimo manju količinu soli od dnevne potrebe, vrlo brzo ćemo osjetiti grčenje mišića i opću slabost.

Skriva pravi okus

Hranu uopće ne treba soliti ili samo veoma malo i to isključivo u ljetnim mjesecima kada su velike vrućine, kada imamo visoku temperaturu i sl. Da ovakav obrok ne bi bio neukusan (a okus je taj koji se stječe u najranijem detinjstvu) namirnice valja pripremati na pari, sa što manje vode i uz dodatak dosta začinskog bilja koje će dati okus hrani. Začinsko bilje ima i veoma važne antioksidanse koji su korisni u prehrani pa je korist po zdravlje višestruka.
Ukoliko ne jedemo kruh, dovoljno je jelo začiniti s pola čajne žličice soli (za ukupnu količinu dnevnog obroka) da bi unos soli bio dovoljan.
Osobe koje pretjeruju sa soli uglavnom ne znaju kakvog je stvarno okusa jelo koje jedu, odnosno, oni ne znaju pravi okus rajčice, kupusa, kukuruza i sl. Meso također ne valja soliti jer ako se ono priprema na maloj količini ulja, zadržava sav prirodni natrij i ima veoma ugodan okus.
S obzirom na to da je sol razgradiva u vodi, višak natrija se izlučuje iz tijela putem bubrega. To znači da svako prekomjerno uzimanje soli izravno opterećuje bubrege.

Srčani bolesnici

S obzirom na to da su bubrezi vitalni organi u ljudskom tijelu i da osim izlučivanja natrija izbacuju i druge otrove iz organizma koji bi izravno ugrozili naše zdravlje, jasno je da im ovo prekomjerno opterećivanje samo šteti i s vremenom dovodi do oštećenja bubrega. Ukoliko se pojave znaci oboljenja bubrega, odnosno da je njihova moć izlučivanja smanjenja, posljedice po zdravlje su višestruke i mogu ići i do potpunog prestanka rada bubrega i potrebe za dijalizom.
Naravno, sol nije jedina štetna tvar koja može dovesti do ovih posljedica ali je ona koju je veoma lako izbaciti iz upotrebe i samim tim olakšati posao svojim bubrezima.
Međutim, kod osoba koje pate od bolesti srca veća količina soli znači zadržavanje veće količine vode, pa se povećava ukupna količina krvi i srce mora jače i više pumpati krv. Zbog toga se svim srčanim bolesnicima i osobama koje zbog bilo kojeg razloga imaju problema s radom srca preporučuje neslana hrana.
Pojedini lijekovi koji utječu na zadržavanje vode u organizmu (kortikosteroidi i kontracepcijske pilule) mogu izazvati isti rezultat kao i povećana koncentracija soli, pa se pri upotrebi tih lijekova preporučuje nesoljena hrana.

Sportaši

Često možemo čuti tvrdnje da bi sportaši trebali izbjegavati sol. No to je netočno. Ovisno o vrsti sporta, svaki bi sportaš morao voditi računa o prehrani. Bavimo li se sportom, pri kojemu se dodatno znojimo, organizam traži unošenje dodatnih količina soli hranom. Pri izrazitim fizičkim naporima, osobito ljeti, organizam znojenjem može na dan izgubiti i do 2 litre tekućine. Znojenjem se iz organizma izlučuju mnoge štetne i otrovne tvari, ali i velike količine rastvorenih minerala. Tako se može izlučiti i do 15 g natrij-klorida na dan. Dodatno soljenje namirnica koje prirodno već sadrže sol u takvim slučajevima je neophodno za održavanje ravnoteže metabolizma.
Tvrdnja da jodirana sol sprečava pojavu gušavosti je točna. Nedostaje li joda u prehrani dulje vrijeme nastaje gušavost, odnosno nedovoljna aktivnost štitnjače, praćena uvećanjem te žlijezde. Danas se obična kamena sol jodira i time se sprečava pojava gušavosti.

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Naslov:
Komentar:
 

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:66373 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:24360 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:4804 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:4106 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:5663 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:6558 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:4523 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:6584 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:1948 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:1574 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:3999 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu