Ubrzana dijeta

Umjesto da tragate za tajnim receptom za brzo mršavljenje, otkrijte prirodne mehanizme svog organizma i započnite borbu sa suvišnim kilogramima. Za početak imajte na umu da će masti početi da se tope čim smanjite unos ugljikohidrata.
Sljedeće važno pravilo glasi: ne kombinirajte proteine i ugljikohidrate u istom obroku. Organizam ih različito probavlja, zbog čega dolazi do obilatog lučenja inzulina, hormona koji utiče na debljanje.
Tajna je, dakle, u pravilnom kombiniranju namirnica. Za svaki obrok odaberite namirnice iz grupe proteina ili ugljikohidrata i kombinirate ih s namirnicama iz neutralne grupe.
Manje kruha i kolača
U tjednu u kojem počinjete dijetu trebalo bi da uzimate manje od 20 grama ugljikohidrata dnevno i mnogo proteina. Vaše tijelo će proizvoditi manje inzulina, razmjena materija se polako ubrzava, a napadi gladi se smanjuju.
U naredna dva tjedna postepeno povećavajte unos ugljikohidrata. U drugom tjednu dnevno uzimajte do 30 grama ugljikohidrata, a u trećem tjednu do 60 grama. Na taj način se ubrzana razmjena materija ustaljuje, uspostavlja se ravnoteža vrijednosti inzulina, a organizam intenzivno sagorjeva nagomilane masti.
U četvrtom tjednu unosite više ugljikohidrata, ali vodite računa da vam se u istom obroku ne potkrade neka namirnica iz grupe proteina.
Začini ubrzavaju sagorijevanje kalorija
Idealno bi bilo da tokom dijete dnevno imate pet obroka, da jedete polako i da dugo žvačete hranu, jer će vas to brže zasititi.
Evo još nekih savjeta koji će vam pomoći da brže stignete do željene težine.
- Za večeru što češće jedite namirnice iz grupe proteina jer one ubrzavaju razmjenu materija.
- Upotrebljavajte što više začina jer eterična ulja ubrzavaju probavu i potiču razmjenu materija. Najviše će vam koristiti ljuti začini.
- Odreknite se alkoholnih pića jer su kalorična i blokiraju sagorijevanje masti.
- Svakog dana šetajte se najmanje pola sata i ubrzati će te potrošnju kalorija i razmjenu materija. Ujedno ćete biti bolje raspoloženi i nećete posezati za grickalicama.
Namirnice bogate proteinima
Meso: sve vrste kuhanog i pečenog mesa, gril piletina
Mesne prerađevine: kuhana kobasica, kuhana šunka
Riba i morski plodovi: sve vrste ribe, rakovi, škampi, školjke…
Mlijeko i mliječni proizvodi: sve vrste sira sa 60 posto masti, sve vrste mlijeka
Voće: ananas, jabuka, breskva, maline, kupine, kruška, mandarina, trešnja, kivi, mango, nektarina, naranča šljiva, grožđe, limun
Napici: voćni čaj, voćni sok, suho vino, šampanjac
Ostalo: jaja, ocat, proizvodi od soje, sok od paradajza
Namirnice bogate ugljenim hidratima
Proizvodi od žita: pahuljice, griz, brašno, musli, riža, kruh, škrob, kolači, keks, tjestenina
Krumpir: kuhan, pečen, pomfrit, knedle, valjušci
Voće i povrće: banane, sušeno voće, sušene gljive, rajčica, artičoke
Zaslađivaći: voćni šećer, žuti šećer, med, bijeli kristal šećer
Pića: pivo, slatko bijelo vino, liker, zaslađena limunada
Neutralna grupa namirnica
Povrće: plavi patlidžan, avokado, zelena salata, karfiol, brokula, grašak, krastavac, bundeva, kupus, mrkva, paprika, gljive, cikla, špinat, rajčica, luk, tikvice
Masti: maslac, mast, margarin, ulje
Mliječni proizvodi: kefir, jogurt, kiselo mlijeko, mileram, mlijeko za kavu, sve vrste sira sa više od 60 posto masti, mozzarela, parmezan…
Meso i mesne prerađevine: sušena kobasica, salama, šunka…
Riba: svježa i marinirana riba, dimljena pastrva, bakalar, tunjevina…
Ostalo: začini, biljni začini, proizvodi za želiranje, kvasac, kokosovo mlijeko, sirutka, borovnica, sjemenke, koštunjavo voće (osim kikirikija), jabukov ocat, masline