Ljekovite biljke

Rubrika "LJEKOVITE BILJKE" napravljena je u suradnji sa istoimenim renomiranim časopisom.

Magazin Ljekovite biljke je najtiražniji i najprodavaniji časopis takve vrste u hrvatskoj. Biljke su obrađene na više načina – primjena kod liječenja, primjena u kuhinji, primjena u kućanstvu, u kozmetici i dr… . Glavne teme magazina jednake su glavnim kategorijama ovog portala: liječenje biljem, biljna kozmetika, bilje u kuhinji, bilje u kućanstvu i uzgoj bilja. Magazin izlazi u kontinuitetu od listopada 2002. godine, a periodika izlaženja je 6 brojeva godišnje (dvomjesečnik). Magazin se prodaje na svim kioscima u Republici Hrvatskoj, naklada mu je 10.000 komada i ima 500 pretplatnika.

Ljekovite biljke.hr kao i istoimeni magazin nisu medicinski priručnik.

 Njima vas samo želimo potaknuti da upoznate biljke i njihova ljekovita svojstva. Iznosimo narodna iskustva, savjete i recepte, stoga ne iskušavajte biljne ljekove pri teškim i dugotrajnim oboljenjima, a bez liječnikova odobrenja ne uzimajte biljne lijekove za vrijeme medicinskih terapija.

Print

Artičoka

Već više od 2000 godina artičoka se koristi kao ljekovita biljka, a na stolove dolazi kao izvanredna delikatesa. Iako su tijekom stoljeća uzgojene i vrste bez karakterističnih bodljika, artičoka nije izgubila svoja ljekovita svojstva

Artičoka (Cynara scolymus) je uzgojena vrsta koja je selektivnim uzgojem u dalekoj prošlosti nastala od divlje artičoke (Cynara cardunculus). Divlja artičoka i danas samoniklo raste u različitim krajevima južne Europe i sjeverne Afrike, a kao vrtna biljka oduvijek se uzgajala u zemljama oko Sredozemnog mora. Prvi poznavaoci i uzgajivači artičoke bili su stari Egipćani još nekoliko stoljeća prije naše ere. Kao povrće uzgajali su je stari Rimljani i stari Grci. Zbog bodljika kojima završavaju ovojni listovi cvjetnog pupa, stari Grci su je nazvali kinara, od grčkog kynao ili grepsti, a od čega potječe današnji botanički naziv artičoke. Tijekom 1. stoljeća naše ere uzgojene su različite vrtne vrste artičoke, a potom je artičoka pala u zaborav.

Print

Rusomača

Znanstvenici se najviše spore oko sposobnosti rusomače da zaustavlja krvarenja kod različitih ženskih bolesti. I dok jedni tvrde da je u takvim situacijama djelotvorna jednako kao i ražova glavica, drugi smatraju da je to zasluga neke gljivice koja na njoj živi kao nametnik

Rusomača (Capsella bursa-pastoris) je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice krstašica, visoka od 10-50 cm. U narodu poznata kao pastirska torbica, kokošica, siročica, gusomača i hoćuneću, rusomača je jedan od naših najraširenijih korova. Nalazimo je po poljima i vrtovima, uz puteve i živice te po parkovima i livadama. Kako podnosi i vrlo siromašno tlo, često raste u pukotinama zidova i pločnika, ali biljke izrasle na obrađenom zemljištu mnogo su jače i razvijenije od onih sa siromašnog tla.

Print

Kurkuma-najljekovitiji začin na svijetu

Kurkuma je stara i u azijskim zemljama, posebno Indiji, omiljena začinska i ljekovita biljka. Važnu ulogu ima u indijskoj kuhinji, a u ayurvedskoj i tradicionalnoj kineskoj medicini koristi se više od 3000 godina

Kurkuma (Curcuma longa sin. domestica) je višegodišnja, do 1 m visoka zeljasta biljka iz porodice đumbira (Zingiberaceae). Potječe iz istočne Indije i jugoistočne Azije, a pripada rodu Curcuma koji obuhvaća oko 50 vrsta. Zbog sličnosti podanka kurkume s podankom đumbira, kurkuma je poznata i pod nazivom žuti đumbir. Iako nema finoću okusa i boje kao šafran, kao začin i boja koristi se umjesto šafrana. Zbog toga botanički naziv kurkume potječe od starorimskog naziva za šafran korkum. Danas se najviše uzgaja u zapadnoj Indiji, južnoj Kini i Indoneziji, ali i u drugim tropskim i suptropskim područjima.

{loadposition kol1}

{loadposition kol2}

 
{loadposition ostalo}