Ljekovite biljke

Rubrika "LJEKOVITE BILJKE" napravljena je u suradnji sa istoimenim renomiranim časopisom.

Magazin Ljekovite biljke je najtiražniji i najprodavaniji časopis takve vrste u hrvatskoj. Biljke su obrađene na više načina – primjena kod liječenja, primjena u kuhinji, primjena u kućanstvu, u kozmetici i dr… . Glavne teme magazina jednake su glavnim kategorijama ovog portala: liječenje biljem, biljna kozmetika, bilje u kuhinji, bilje u kućanstvu i uzgoj bilja. Magazin izlazi u kontinuitetu od listopada 2002. godine, a periodika izlaženja je 6 brojeva godišnje (dvomjesečnik). Magazin se prodaje na svim kioscima u Republici Hrvatskoj, naklada mu je 10.000 komada i ima 500 pretplatnika.

Ljekovite biljke.hr kao i istoimeni magazin nisu medicinski priručnik.

 Njima vas samo želimo potaknuti da upoznate biljke i njihova ljekovita svojstva. Iznosimo narodna iskustva, savjete i recepte, stoga ne iskušavajte biljne ljekove pri teškim i dugotrajnim oboljenjima, a bez liječnikova odobrenja ne uzimajte biljne lijekove za vrijeme medicinskih terapija.

Ispis

Artičoka

Već više od 2000 godina artičoka se koristi kao ljekovita biljka, a na stolove dolazi kao izvanredna delikatesa. Iako su tijekom stoljeća uzgojene i vrste bez karakterističnih bodljika, artičoka nije izgubila svoja ljekovita svojstva

Artičoka (Cynara scolymus) je uzgojena vrsta koja je selektivnim uzgojem u dalekoj prošlosti nastala od divlje artičoke (Cynara cardunculus). Divlja artičoka i danas samoniklo raste u različitim krajevima južne Europe i sjeverne Afrike, a kao vrtna biljka oduvijek se uzgajala u zemljama oko Sredozemnog mora. Prvi poznavaoci i uzgajivači artičoke bili su stari Egipćani još nekoliko stoljeća prije naše ere. Kao povrće uzgajali su je stari Rimljani i stari Grci. Zbog bodljika kojima završavaju ovojni listovi cvjetnog pupa, stari Grci su je nazvali kinara, od grčkog kynao ili grepsti, a od čega potječe današnji botanički naziv artičoke. Tijekom 1. stoljeća naše ere uzgojene su različite vrtne vrste artičoke, a potom je artičoka pala u zaborav.

Ispis

Rusomača

Znanstvenici se najviše spore oko sposobnosti rusomače da zaustavlja krvarenja kod različitih ženskih bolesti. I dok jedni tvrde da je u takvim situacijama djelotvorna jednako kao i ražova glavica, drugi smatraju da je to zasluga neke gljivice koja na njoj živi kao nametnik

Rusomača (Capsella bursa-pastoris) je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice krstašica, visoka od 10-50 cm. U narodu poznata kao pastirska torbica, kokošica, siročica, gusomača i hoćuneću, rusomača je jedan od naših najraširenijih korova. Nalazimo je po poljima i vrtovima, uz puteve i živice te po parkovima i livadama. Kako podnosi i vrlo siromašno tlo, često raste u pukotinama zidova i pločnika, ali biljke izrasle na obrađenom zemljištu mnogo su jače i razvijenije od onih sa siromašnog tla.

Ispis

Kurkuma-najljekovitiji začin na svijetu

Kurkuma je stara i u azijskim zemljama, posebno Indiji, omiljena začinska i ljekovita biljka. Važnu ulogu ima u indijskoj kuhinji, a u ayurvedskoj i tradicionalnoj kineskoj medicini koristi se više od 3000 godina

Kurkuma (Curcuma longa sin. domestica) je višegodišnja, do 1 m visoka zeljasta biljka iz porodice đumbira (Zingiberaceae). Potječe iz istočne Indije i jugoistočne Azije, a pripada rodu Curcuma koji obuhvaća oko 50 vrsta. Zbog sličnosti podanka kurkume s podankom đumbira, kurkuma je poznata i pod nazivom žuti đumbir. Iako nema finoću okusa i boje kao šafran, kao začin i boja koristi se umjesto šafrana. Zbog toga botanički naziv kurkume potječe od starorimskog naziva za šafran korkum. Danas se najviše uzgaja u zapadnoj Indiji, južnoj Kini i Indoneziji, ali i u drugim tropskim i suptropskim područjima.

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:81006 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:32751 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:5193 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:4358 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:6030 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:6830 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:4736 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:7046 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:2268 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:1805 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:4281 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu