Ispis

Žitarice (opčenito)

Žitarice su bogati izvor mnogih esencijalnih vitamina, minerala i fitokemikalija. Tipična je žitarica siromašna zasićenim mastima, ali bogata polinezasićenim masnoćama, što uključuje i omega-3 linoleinsku kiselinu, nema kolesterola, bogata je topivim i netopivim vlaknima, izvrstan je izvor ugljikohidrata, proteina, vitamina E i B kompleksa, fitokemikalija što uključuje fitoestrogene, fitinsku kiselinu (smanjuje glikemijski indeks hrane i pomaže u zaštiti probavnog sustava), flavonide i fitosterole (korisne pri redukciji kolesterola u krvi), kao i mnogih minerala kao što su selen, željezo, magnezij, fosfor, bakar i cink.

Prehrana temeljena na žitaricama ima brojne pozitivne učinke na zdravlje, a ovdje su nabrojene samo neke od njih.

Zaštita od koronarnih srčanih bolesti
Vlakna u žitaricama više štite od rizika od srčanog udara nego vlakna u voću i povrću. Srčani je infarkt gotovo uvijek posljedica stanja zvanog koronarne srčane bolesti. Kroz godine, masne se naslage stvaraju unutar jedne ili obadvije koronarne arterije (ateroskleroza). To taloženje konstanto sužuje arterije, dok ugrušak krvi ne blokira prolaz krvi. Previše kolesterola dovodi do ateroskleroze.

Istraživanja su pokazala da redovito jedenje žitarica koje su bogate topivim vlaknima, kao na pr. zob, značajno utječe na smanjenje količine kolesterola u krvi.

Smanjenje rizika od dijabetesa
Poznato je da jedenje hrane koja je sporo probavljiva i puna topivih vlakana može smanjiti rizik od razvitka dijabetesa, tako što reducira potrebu za velikim količinama inzulina u krvi. Vlakna iz žitarica poznata su kao naročito dobri zaštitnici protiv dijabetesa. Istraživanja su također pokazala korisnost magnezija, kojim su žitarice bogate, u prevenciji dijabetesa tipa 2.

Dijabetičarima se preporuča da svakako konzumiraju proizvode od cjelovitih žitarica, radije nego rafinirane proizvode, budući da rafinirane žitarice imaju viši glikemijski indeks.

Pomoć u borbi s gojaznošću
Ljudi koji imaju problema s težinom teže ka nisko kaloričnim dijetama. Hrana bogata vlaknima, kao što su cjelovite žitarice odlično se uklapa u svaki program za gubljenje težine. Budući da ih tijelo sporije probavlja, stvara se i duži osjećaj sitosti i na taj način cjelovite žitarice pomažu da se lakše nosimo sa smanjenim unosom hrane u organizam. Osim toga, budući da žitarice imaju vrlo malo masnoća, odlično se uklapaju u niskokalorični jelovnik.

Zaštita probavnog trakta
Hrana s puno vlakana, kao cjelovite žitarice i njihovi produkti, povećava pokretljivost hrane kroz probavni trakt. To rezultira mekšom i kvalitetnijom stolicom i puno frekventnijim radom crijeva. To pokretanje rada crijeva rezultira dobrim okruženjem za korisne bakterije, a u isto vrijeme smanjuje količinu štetnih bakterija. Dijeta bogata vlaknima, koja uključuje i topiva i netopiva vlakna, u velike smanjuje rizik od raka crijeva i općenito bolesti probavnog trakta.

Znači, svakodnevni jelovnik obogaćen cjelovitim žitaricama nosi sa sobom mnoge korisne posljedice po zdravlje.

Svakako bismo preporučili da žitaricama obogatite svoj doručak. Doručak je najvažniji dnevni obrok, i ne bi ga trebalo preskakati. On nam osigurava energiju potrebnu za početak dana i pomaže u kontroli sitosti tijekom dana, budući da ljudi koji preskaču doručak osjećaju puno jaču glad kasnije, što dovodi do opasnosti od prejedanja i pretilosti.

Proizvoda od žitarica, koje se konzumiraju s mlijekom ili jogurtom postoji danas u trgovinama široka paleta. Ali, isto tako možete nabaviti i žitarice u neprerađenom obliku, prokuhati ih i konzumirati.

Vrlo je bitno da koristite žitarice ili proizvode od žitarica koje su cjelovite, znači, nisu rafinirane. Kad je žitarica procesirana da izgubi mekinje i klice, mnogi vitamini, minerali i fitokemikalije se gube. Rafinirane žitarice generalno imaju veći glikemijski indeks nego cjelovite. To znači da konzumiranje proizvoda od rafiniranih žitarica uzrokuje stvaranje više laktoze u krvi, i time povećava rizik od pretilosti, ali i od dijabetesa.

Komentari (1)
Č-Ć
1Subota, 20 Studeni 2010 12:37
Ivana
opĆenito,a ne opČenito.

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Naslov:
Komentar:
 

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:83631 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:33931 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:5270 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:4397 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:6096 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:6876 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:4778 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:7121 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:2335 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:1855 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:4320 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu