Ispis

Vodič kroz biljna ulja (2)

Većina jestivih biljnih ulja koristi se u prehrambene svrhe tek nakon procesa rafinacije. Tijekom rafinacije iz ulja se uklanjaju nepozeljni sastojci, ali i vrijedni sastojci kao vitamini, provitamini i antioksidansi.Kako se rafinacijom smanjuje prehrambena vrijednost i trajnost ulja, ovaj proces ima sve vise protivnika koji zastupaju upotrebu prirodnih biljnih ulja tj. nerafiniranih biljnih ulja

 

Masti, izvor energije

Masti i ulja su redoviti sastojci ljudske hrane, a po svojoj kaloričnoj vrijednosti najvažniji su hranjivi sastojci i predstavljaju osnovni izvor energije za čovjeka. Od ukupno potrebne energije, masti osiguravaju oko 25-27% energije, jer samo 1 g masti pri potpunoj oksidaciji oslobađa 9,3 kcal. Iako masti daju tijelu dva puta više energije nego ugljikohidrati i bjelančevine, to nije razlog zbog kojeg su nam potrebne. Osim energetske vrijednosti u ljudskoj prehrani, masti imaju i druge uloge u organizmu. One su potrebne za život svake stanice, one zaštićuju organizam od prevelikog gubitka topline i služe za podmazivanje zglobova, a što je najvažnije – životno važni vitamini A, D, E i K mogu se primati iz hrane samo zajedno s masnoćama tj. otopljeni u mastima.

 

Zašto su biljne masti zdravije?

Za razliku od zasićenih masnih kiselina, nezasićene masne kiseline zbog svoje nezasićenosti imaju mogućnost da se zasite tj. da se vežu. One se u tijelu vežu s mineralima, bjelančevinama i s kisikom, pa tako pomažu normalnu izmjenu tvari u stanicama i stanično disanje. Kad stanično disanje i izmjena tvari u stanicama nisu u redu, a to traje godinama i desetljećima, posljedica je bolest. Kad tijelu nedostaju visokonezasićene masne kiseline, a pored toga se uzima mnogo zasićenih masnih kiselina tj. životinjskih masti, kolesterol u krvi veže se sa zasićenim masnim kiselinama i taloži na stijenkama krvnih žila. Zbog taloženja na krvnim žilama dolazi do ovapnjenja krvnih žila ili ateroskleroze, koja uzrokuje suženje krvnih žila, slabiju cirkulaciju krvi i povišeni krvni tlak, te začepljenje krvnih žila u mozgu i onih koje dovode hranu srcu, a što znatno povećava mogućnost infarkta i moždanog udara.
Iako se starenjem kod manjeviše svih ljudi razvija ateroskleroza, dokazano je da uživanje životinjskih masti tj. zasićenih masnih kiselina ubrzava njezin razvoj. Isto tako je dokazano da nezasićene masne kiseline tj. biljna ulja sprječavaju i usporavaju nastanak ateroskleroze. Posebno dobro djeluju ona ulja koja sadrže oleinsku i linolensku nezasićenu masnu kiselinu. Te kiseline naše tijelo ne može proizvesti, a zbog posebnog metaboličkog značenja nazivamo ih esencijalnim masnim kiselinama.

Vrijedni sastojci biljnih ulja

Biljna ulja se ne mogu uspoređivati s onim što biokemičari nazivaju mastima. Osim masnih kiselina, ulja sadrže vrijedne sastojke kao što su npr. vitamini i provitamini, lecitin, steroli i flavonoidi. Lecitin slovi kao hrana za živce jer je sastojak živčanog tkiva i mozga, steroli smanjuju povišeni kolesterol, a flavonoidi štite stanice od kancerogene degeneracije. Vitamin E, vezan uz flavonoide, štiti ulja od kvarenja, a stanice tijela od starenja. Beta karoten u uljima zaslužan je za nastanak vitamina A, koji je koristan za oči, kožu i sluznicu. Vitamin D koristan je za čvrste kosti i zdrave zube. Itd.
Maslinovo ulje je odavno poznato kao zdravo ulje, iako svako biljno ulje ima određena ljekovita i prehrambena svojstva. Tako npr. sojino ulje je bogato lecitinom, a pšenično ulje vitaminom E. Jednostavno nezasićene masne kiseline, koje se u velikoj količini nalaze u maslinovom i lješnjakovom ulju, jačaju srce, smanjuju količinu kolesterola u krvi, te sprječavaju bolesti srca i krvnih žila. Tako npr. Talijani mnogo manje oboljevaju od bolesti srca i krvnih žila jer u svojoj prehrani koriste mnogo maslinovog ulja. Zbog toga biljna ulja, osim u kuhinji, imaju važno mjesto i u narodnoj medicini.

Jestiva biljna ulja

Prirodna biljna ulja razlikuju se od jestivih biljnih ulja. Jestiva biljna ulja imaju uglavnom neutralan miris i okus, a nedostaju im mnogi vrijedni sastojci koji se inače nalaze u prirodnim uljima. Razlike nastaju već kod same proizvodnje. Kod industrijske proizvodnje biljnih ulja, uljne sjemenke i plodovi zagrijavaju se na 80-100 C, a ulje se istiskuje pod velikim pritiskom. Na takav način proizvodnja se može povećati sa 50% na 90%. Kako bi se istisnulo još preostalih 10% ulja, dobivena “pogača” se prije ekstrakcije još obrađuje otapalima.
Nakon istiskivanja ulja, ulje odlazi u rafineriju. U rafineriji se ulje najprije zagrijava na 90 C i obrađuje fosfornom kiselinom, a kako bi se iz ulja uklonila biljna sluz. Ulje istovremeno gubi svoj karakterističan okus i dio nezasićenih masnih kiselina, te bjelančevine i ugljikohidrate zbog kojih su inače prirodna ulja mutna. Iz sojinog ulja se tijekom procesa pročišćavanja uklanja i dio lecitina, a koji se potom koristi kao emulgator u prehrambenoj industriji.
Nakon pročišćavanja ulja, ulje se obrađuje natrijevom lužinom kako bi se izdvojile i uklonile slobodne masne kiseline, a koje uzrokuju brže kvarenje ulja. Ulje se još izbjeljuje silicijevom kiselinom ili aktivnim ugljenom kako bi se uklonila boja, a istovremeno ulje gubi i mnoge vrijedne prirodne tvari. Na kraju se ulje dezodorira vrućom parom kako bi se uklonio miris i ostaci pesticida. Dezodoriranjem ulje gubi svoj prirodni miris, tako da su jestiva ulja manje-više bez mirisa.

Prirodna biljna ulja

I prije su ljudi biljna ulja pročišćavali i poboljšavali im okus, ali to su radili na jednostavan i prirodni način. Oni prije istiskivanja ulja nisu zagrijavali uljne sjemenke ili plodove, a ulje su dobivali hladnim tještenjem. Iako je takav način dobivanja ulja manje izdašan, u tako dobivenom biljnom ulju sačuvani su svi hranjivi sastojci, te prirodni miris i okus ulja. Istisnuto ulje oni su najčešće samo procijedili ili pročistili s pomoću drvenog pepela koji svojim lužnatim tvarima oduzima nešto suvišnih kiselina, a što poboljšava okus ulja. Druga je prednost bila u tome što nisu stvarali velike zalihe ulja, nego su tiskali uvijek svježe ulje jer se uljni plodovi drže duže i bolje nego samo ulje.
Danas se većina jestivih biljnih ulja koristi u prehrambene svrhe tek nakon procesa rafinacije. Tijekom rafinacije uklanjaju se iz ulja nepozeljni sastojci, ali i vrijedni sastojci kao vitamini, provitamini, antioksidansi itd. Kako se rafinacijom smanjuje prehrambena vrijednost i trajnost ulja, ovaj proces ima sve vise protivnika koji zastupaju upotrebu prirodnih biljnih ulja tj. nerafiniranih biljnih ulja. Kao nerafinirana ulja kod nas se uglavnom koriste samo maslinovo ulje i ulje bučinih kostica.
U želji da njihovi prehrambeni proizvodi budu što prirodniji, danas mnogi proizvođači jestivih biljnih ulja ne koriste metode industrijskog dobivanja ulja. Kako bi proizveli kvalitetno i prirodno biljno ulje, proizvođači takvih ulja poštuju propise Udruga prirodnih proizvođača. Udruge prirodnih proizvođača nazivaju prirodnim jestivim uljima samo ulja koja se proizvode mehaničkim istiskivanjem tj. “hladnim prešanjem”, bez prethodnog zagrijavanja i zagrijavanja tijekom istiskivanja, te bez rafiniranja, uklanjanja slobodnih masnih kiselina, izbjeljivanja, dezodoriranja, bojenja i aromatiziranja, a uz upotrebu kemijskih dodataka.
Kako bi se sačuvala kvaliteta i okus prirodnih biljnih ulja, zagrijavati se smiju samo sjemenke buče, jezgre kokosovih oraha i plodovi uljne palme, a kod kojih ulje tek na određenim temperaturama postaje tekuće. Ulja čije su sjemenke zbog jače arome prije prerade pržene, ne mogu imati naziv “prirodno”. Kvaliteta prirodnih jestivih ulja također je određena, a naziv “kvalitetno” ovisi o postotku zasićenih masnih kiselina. Tako npr. “prirodno maslinovo ulje” smije sadržavati do 2% zasićenih masnih kiselina, dok naziv samo “maslinovo ulje” znači da se radi o mješavini rafiniranog i prirodnog ulja. Osim toga, Udruga zabranjuje i skrućivanje biljnih ulja, jer tijekom procesa skrućivanja ulja gube većinu nezasićenih masnih kiselina.

Biljna ulja

Ulje od avokada – Bezbojno ulje iscijeđeno iz koštica avokada, a ponekad i iz oštećenih plodova. Ima blagi okus anisa i koristi se uglavnom u Sjevernoj Americi.
Bademovo ulje – Blijedo ulje dobiveno od slatkih badema, a upotrebljava se u pekarstvu i slastičarstvu. Može se koristi i za mazanje kalupa za torte i kolače, ili lagano zagrijano poslužiti s kuhanom ribom ili kuhanim zelenim povrćem. Bogato magnezijem. Pospješuje bolji rad jetra i gušterače.
Biljno ulje – Dobiva se miješanjem više ulja u različitim omjerima, a vrste i količine nisu nužno navedene na etiketi. Može sadržavati kokosovo ili palmino ulje, koja sadrže mnogo zasićenih masnoća. Biljno ulje ima slabu aromu i okus, stoga je popularno kao kuhinjsko ulje za sve.
Čičkovo ulje – Ulje tamnožute boje, blago orašastog okusa. Odlično za gorke salate kao npr. radič. Sadrži veliku količinu linolne nezasićene masne kiseline te vitamina E.
Bučino ulje – Ulje tamnosmeđe boje, ugodnog okusa po prženim sjemenkama buče. Omiljeno je u Austriji, gdje ga se mnogo i proizvodi. Odlično je kao začin salatama, povrću, umacima, juhama i ribi. Pomaže kod upale mokraćnog mjehura i mokraćnih kanala, te bolesti prostate.
Grožđano ulje – Blijedo zlatnozeleno ulje dobiveno iz koštica grožđa, a ima blagi, orašasti okus. U hladnjaku se neće zamutiti, te je idealno ulje za majoneze. Ima vrlo visoku točku dimljenja te je idealno ulje za prženje i kuhanje. Odlično je za začinjanje salata i sirovog povrća. Sadrži mnogo visokonezasićenih masnoća.
Ulje od kikirikija – Vrlo fino ulje žutosmeđe boje. Gotovo bez okusa, te pogodno za salate, za kuhanje i prženje. Koristi se najviše u azijskoj kuhinji. U hladnjaku postaje čvrsto. Hladno prešana verzija ima blagi okus kikirikija, koji se dobro slaže s raznim voćnim octovima kad se stavi u salatu. Postoji i aromatizirano ulje dobiveno iz prženog kikirikija.
Kokosovo ulje – Ulje krembijele boje dobiveno od sušenih jezgri kokosovog oraha. Sadrži mnogo zasićenih masnoća, a na sobnoj temperaturi je čvrsto. Koristi se za pečenje i prženje, a često se upotrebljava u industrijski pripremljenim jelima i u indijskim jelima.
Konopljino ulje – Ulje žutozelene boje, intenzivnog okusa. Otvoreno ima kratak rok trajanja. Nije pogodno za kuhanje i pečenje, već samo za začinjanje hrane. Od svih jestivih biljnih ulja sadrži najviše visokonezasićenih masnih kiselina i najmanje zasićenih masnih kiselina. Pomaže kod neurodermitisa.
Kukuruzno ulje – Jedno od najviše korištenih ulja za sve. Ima zagasitu žutu boju, neutralnog je okusa i vrlo je gusto. Sadrži mnogo visokonezasićenih masnih kiselina i bogato je vitaminom C. Ima visoku točku dimljenja i idealno je ulje za kuhanje i pirjanje većine namirnica.
Laneno ulje – Jestivo ulje dobiveno hladnim prešanjem sjemenki lana. Ulje zlatnosmeđe boje i intenzivnog okusa. Dodaje se kao začin salatama, krumpiru i svježem siru. Sadrži mnogo nezasićenih masnih kiselina. Otvoreno se brzo kvari. Pospješuje bolji rad jetra i izlučivanje žuči.
Lješnjakovo ulje – Ulje izvrsnog okusa koje se dobiva od sjemenki lješnja-ka. Proizvodi se uglavnom u Francuskoj, skupo je i treba ga koristiti s najboljim vrsta-ma octa kao začin za salatu, ili u marinadi za ribu ili perad. Njegov ugodni okus se gubi kod zagrijavanja, no može se umiješati u umake u poslje-dnjem trenutku, ili upotrijebiti za kolače s lješnjacima.
Maslinovo ulje – Najstarije kulinarsko ulje. Od zlatnožute do tamnozelene boje, jakog okusa na masline. Bogato visokonezasićenim masnoćama te važan sastojak sredozemne dijete. Zbog zraka, topline i svjetlosti može se užegnuti, te ga treba čuvati na hladnom i tamnom mjestu. U hladnjaku postaje čvrsto.
Orahovo ulje – Vrlo ukusno ulje boje jantara, bogatog, orašastog okusa, dobiveno iz prženih ili neprženih sjemenki oraha. Orahovo ulje ne može dugo trajati, ni otvoreno ni zatvoreno, pa ga treba kupovati u malim količinama te čuvati na hladnom mjestu, ali ne u hladnjaku. Odlično je za salate, s ribom, peradi i korjenastim povrćem. Tortama i kolačima daje poseban okus, osobito onima koji sadrže orahe. Najviše se upotrebljava u francuskoj kuhinji. Pospješuje probavu i bolji rad želuca i crijeva, te pomaže kod tvrde stolice.
Palmino ulje – Poznato i kao ulje palminog oraha ili dende ulje, a dobiva se od mesa ploda uljanih palmi. Narančastozlatne boje, ima ugodan, blago orašasti okus. Pogodno za opću upotrebu, dobro za pečenje i prženje te kao začin u salatama. Otvoreno vrlo brzo užegne. Sadrži mnogo zasićenih masnih kiselina, a na sobnoj temperaturi postaje čvrsto. Koristi se u biomargarinu, a često je sastavni dio biljnih ulja.
Ulje od sjemenki pamuka – Dobiveno od biljke pamuka, a koristi se u proizvodnji margarina i miješanih ulja za kuhanje. Upotrebljava se i u egipatskoj kuhinji, kojoj daje osebujan okus.
Ulje od pinija – Ulje izrazita okusa pinija proizvodi se u malim količinama, prvenstveno u Francuskoj. Dobiva se jedino hladnim prešanjem, prilično je skupo, no odličnog okusa. Upotrebljava se u salatama, marinadama i umacima za kuhano povrće, a osobito je ukusno u umacima za artičoke.
Ulje pšeničnih klica – Vrlo gusto i masno ulje, zlatnožute do narančaste boje. Ne kvari se brzo, bogato je vitaminom E, ali vrlo skupo.
Ulje od uljne repice – Ulje svijetle boje i neutralnog okusa, dobro za prženje, kuhanje i pečenje. Ima visoku točku dimljenja i sadrži vrlo malo zasićenih masnoća.
Sezamovo ulje – Europsko ili hladno-prešano sezamovo ulje je svijetle boje, blago orašastog okusa i ima visoku točku dimljenja, pa je dobro kao ulje za kuhanje. Azijsko sezamovo ulje dobiva se od prženih sjemenki sezama, tamnije je boje i ima izražajniji okus. Zbog jako aromatičnog okusa, sezamova ulja se koriste u malim količinama. Mogu se zagrijati do visokih temperatura i nekvare se brzo. Sadrže mnogo vitamina E. Sezamova ulja su korisna za jetra i želudac, pospješuju probavu, sprječavaju tvrdu stolicu, jačaju živce te pospješuju bolji rad srčanog mišića.
Sojino ulje – Visokokvalitetno ulje neutralnog okusa, a sadrži malo zasićenih masnih kiselina. Glavni je sastojak miješanih ulja, te ukusan začin za razne salate i povrće. Bogato je kalijem, kalcijem, magnezijem i fosforom. Zbog velike količine lecitina, jača živce i smanjuje kolesterol.
Suncokretovo ulje – Jedno od najboljih ulja za opću namjenu. Sadrži mnogo visokonezasićenih masnoća, blagog okusa, zlatnožute boje, lagano i jeftino ulje. Može se koristiti za prženje, kuhanje i začinjanje salata. Kao neutralno ulje, može se miješati s drugim uljima jačeg okusa. Bogato vitaminom E.
Šafranovo ulje – Intenzivno žute boje, idealno ulje za pripremu svih namirnica, ali ima prilično jak okus. Među svim uljima za kuhanje, šafranovo ulje kao i konopljino ulje sadrži najviše visokonezasićenih masnih kiselina, a najmanje zasićenih masnih kiselina. Dobar je izvor vitamina E.

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Naslov:
Komentar:
 

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:88743 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:35687 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:5390 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:4495 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:6183 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:6971 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:4848 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:7325 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:2454 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:1935 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:4399 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu