Ispis

Da li je mlijeko štetno?

Smrtnost kod ispitanika koji su dnevno pili tri čaše mlijeka ili više bila je iznad prosjeka

 

Čaša mlijeka dnevno jača kosti. Mlijeko potiče dobro raspoloženje – sve su to fraze koje svatko zna. Rezultati jednog švedskog istraživanja te tvrdnje dovode u sumnju.

 

Djevojčica s „brkovima“ od mlijeka smije se pred kamerama, u ruci čaša mlijeka, odmah pored nje puna boca. Omiljeni reklamni motiv. Isto kao i blještavo bijelo mlijeko koje se kao nekom čarolijom miješa sa zdravim zobenim pahuljicama. Takve slike svakodnevno se mogu vidjeti na malim ekranima. Asocijacija: mlijeko je izuzetno zdravo.

 

Veliko istraživanje

 

Ta poruka je možda preuveličana, no rezultati jednog švedskog istraživanja bacaju sumnju na to koliko je mlijeko uopće zdravo – i to u njegovoj čistoj formi, ne kao dodatak slatkim voćnim pahuljicama ili tome sličnom, piše Deutsche Welle.

 

U razdoblju od dvadeset godina znanstvenici Sveučilišta Uppsala promatrali su 61.000žena i tijekom devet godina 45.000 muškaraca, kako bi dokumentirali povezanost između konzumiranja mlijeka, visoke smrtnosti i čestih lomova kostiju.

 

 

Rezultat: smrtnost kod ispitanika koji su dnevno pili tri čaše mlijeka ili više bila je iznad prosjeka. No broj lomova kostiju bio je povećan samo kod žena koje su konzumirale puno mlijeka, ali ne i kod muškaraca.

 

Eckhard Heuser iz Saveza mliječne industrije iz Berlina kritizira pristup švedskih znanstvenika i smatra da se istraživanja kao što je ovo koriste kako bi se sumnje samo ugrubo ispitale. On smatra da su iz tog istraživanja izvučeni pogrešni zaključci.

 

Čak i Karl Michaelsson, jedan od autora studije, upozorava na preuranjene zaključke: „Ne možemo reći da je te posljedice izazvalo isključivo konzumiranje mlijeka. Mlijeko je samo dio mozaika.“

 

Prvi osumnjičeni

 

Moguće je, međutim, da su švedski stručnjaci identificirali potencijalnog krivca u tom mozaiku. Oni sumnjaju na galaktozu – monosaharid koji se uglavnom javlja kod kravljeg mlijeka. Miševi i štakori kojima je davana ta tvar brže su starili i ranije umirali.

 

Količina koju su dobili odgovara otprilike onoj u dvije čaše mlijeka. Drugačije je s mliječnim proizvodima, poput sira ili jogurta. „U usporedbi s kravljim mlijekom, mliječni proizvodi koji su fermentirali imaju znatno niži udio galaktoze“, kaže Michaelsson.

 

Heuser sumnja u prenosivost rezultata eksperimenata sa životinjama na ljude. „Naravno da će životinja ranije uginuti ako dobiva prekomjerne količine šećera.“ On napominje da ljudi koji dnevno popiju tri čaše mlijeka, što se kod odraslih ne smatra uobičajenim, ne mogu dostići tu količinu. „Ako su sumnje s galaktozom točne, žene više ne bi smjele dojiti djecu jer su vrijednosti u majčinom mlijeku još više nego u kravljem“, objašnjava Heuser.

 

Otvorena pitanja

 

Neophodna su daljnja istraživanja, smatraju i švedski znanstvenici. Uostalom, potrebno je ispitati i utjecaj štetnih čimbenika, kao što su hrana, piće, sport ili pušenje. Osobe koje su praćene bile su različite starosti. Rezultat istraživanja Michaelsson vidi kao povod za daljnji rad: „Ne možemo dati savjet za konzumiranje mlijeka koji se zasniva samo na jednoj studiji. Rezultate moramo vrlo pažljivo analizirati. Naša studija pojašnjava jedno: potrebna su nam istraživanja većih razmjera.“

 

Za mliječnu industriju rezultati istraživanja su fatalni, smatra Heuser: „Potrebne će nam biti godine za poništimo taj loš dojam.“ Ipak, on vidi i pozitivne strane istraživanja: „Društvo se interesira za prehranu i dobro je da se govori o mlijeku.“

 

Dakle, kada sljedeći put s čašom mlijeka u ruci sjedite pred televizorom na kojem se pojavi reklama s djetetom s bijelim mliječnim brkovima, i dalje možete – nazdraviti.

Izvor: Vecernji list,  Deutsche Welle

 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Naslov:
Komentar:
 

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:33661 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:8674 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:3797 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:3439 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:4793 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:5922 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:4022 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:5613 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:1305 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:1067 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:3430 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu