Ispis

Liječnici sad tvrde da ne treba piti 8 čaša vode ???

Pivo je dobro za kosti, a vino za želudac? Ili ne bismo smjeli unijeti ni kap alkohola?
Bolje jesti bljutavo nego presoliti?
Piti osam čaša vode na dan ili samo kad ožednimo? Pitanja i stručni odgovori koje slušamo iznervirala su i brojne liječnike.    

 

 
Alkohol
Tim pod vodstvom dr. Paulea Latino-Martela na Francuskom nacionalnom institutu za istraživanje agrikulture poručuje da nema te količine alkohola koja ne povećava šansu da obolimo od raka.
I Svjetska zdravstvena organizacija, tj. njena agencija za istraživanje raka poručuje nešto slično: Alkohol je kancerogen za ljude i životinje. Na um vam možda padaju prijašnja istraživanja koja su pokazala da umjereno ispijanje vina ili piva ima veze s boljom kvalitetom života. No, i američki institut za tumore upozorava da su dugoročne posljedice konzumacije alkohola rak usta, jednjaka, jetre, crijeva i dojke. Rizične su čak i najmanje količine.
STRUK JE U PITANJU
Pet glupih navika koje prakticiraju pametni ljudi
Problem je što se istraživanja često koncentriraju samo na određeni sastojak nekog napitka ili namirnice i ne gledaju djelovanje svih sastojaka zajedno. Primjerice, ovih se dana pojavilo istraživanje o sastojku crnog vina, koji može prevenirati negativne učinke bestežinskog stanja, kao i sjedilačkog načina života (inzulinsku rezistenciju, gubitak gustoće kostiju). Ovo se istraživanje nije bavilo pitanjem utjecaja samog alkohola na naše organe, posebno ne na njegovo dugoročno djelovanje, nego samo na utjecaj sastojka pod imenom resveratrol.
Voda
Toliko često se govori da apetit možemo smanjiti ispijanjem vode prije obroka. No, profesor Stanley Goldfarb, stručnjak za metabolizam sa Sveučilišta Pennsylvania, kaže: 'Trenutačni dokaz da voda suzbija apetit ne postoji. Ako djeca piju više vode, a manje zaslađenih sokova, to je odlično jer unose manje kalorija... ali ne postoji dokaz da ispijanje vode prije obroka smanjuje apetit.'
Da se stvar s vodom još više zamuti/razbistri, pomogla je i liječnica iz Glasgowa dr. Margaret McCartney, koja savjet svojih kolega da se pije 1,5 litara vode na dan, tj. šest do osam čaša smatra 'ne samo besmislicom, nego potpuno očitom besmislicom'. Dodaje da su koristi od ispijanja većih količina vode napuhane jer ih potiče industrija koja prodaje flaširanu vodu. Istraživanja pokazuju da ispijanje vode i onda kad nismo žedni ne samo da ne pomaže koncentraciji nego je i remeti. Drugi dokazi pokazuju da sredstva za dezinfekciju koja se koriste za čišćenje flaširane vode mogu naškoditi zdravlju.
Sol
Je li sol dobra ili loša za tijelo? Kardiolozi godinama upozoravaju da ljudi koji unose više soli, a manje kalija od srčanih i cirkulacijskih problema mogu umrijeti prije nego oni koji to ne čine. Pokazala je to i najnovija studija Harvard School of Public Healtha, koja se provodila 15 godina na području SAD-a – rizik od prerane smrti među onima koji su imali najveći unos natrija bio je za 50 posto veći nego kod onih koji su uzimali više kalija. Dnevno ne bismo smjeli unositi više od 1.500 mg soli. Držimo li se ove granice, smanjit ćemo rizik od pojave visokog tlaka, srčanog udara, moždanog udara i bolesti bubrega.
Međutim, osmogodišnja studija provedena u Belgiji postavlja pitanje o utjecaju premalo soli na srce. Znanstvenici su uočili da su oni s manjim unosom soli imali veći rizik od smrti nastale kao posljedica cirkulacijskih bolesti. Njihov zaključak? Manji unos soli može koristiti onima koji već imaju visoki krvni tlak i onima s bolesnim srcem, međutim isto ne bi preporučili cijeloj populaciji.
Magazin.hr

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Naslov:
Komentar:
 

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:97664 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:41374 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:5649 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:4723 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:6463 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:7180 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:5007 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:7679 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:2652 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:2082 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:4628 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu