Ispis

GENETSKO NASLIJEĐE I PREKOMJERNA TEŽINA-MASA

Sigurno ste sreli mršave osobe ili osobe normalne težine, čija prehrana odudara od njihovih prehrambenih navika. Njihovi su obroci obilati i česti. I pored toga ,zadržavaju tjelesnu težinu u željenim granicama.  Mnogi su poželjeli imati tu sreću. Uživati u hrani, bez neželjenih posljedica po broj garderobe. Za većinu to je nemoguća misija. Kako je to moguće? Kako oni mogu ostati u granicama željene tjelesne mase-težine i pored obilja hrane koje konzumiraju?

Nismo u mogućnosti uvijek imati saznanja što su ljudi tijekom povijesti jeli ali sigurno,u pravilu, nisu uživali u obilju hrane. Periodi obilja bila su izuzetak. Preživljavali su oni koji su mogli brzo i efikasno stvoriti energetske zalihe u obliku masti. Zalihe bi iskoristili u periodu gladi i tako preživjeli krizu. Sa stanovišta evolucije , osobe sa ovom genetskom osobinom, imale su veću mogućnost preživljavanja u periodima gladi. A ti periodi su bili vrlo česti. Te osobe se preživljavale periode gladi i prenosile svoje gene na potomstvo.
Smatra se da je 60-70% naše tjelesne mase-težine genetski određeno. Seksualnom reprodukcijom, od dvije grupe gena, majke i oca, nastaje nova jedinka sa jedinstvenom genskom strukturom. Pola genetske strukture potomka pripada jednom , druga polovica drugom roditelju. Ovakvo formiranje potomka omogućuje prenošenje genetskih osobina sa roditelja na potomstvo od koji će neki potomci imate više ,neki manje koristi. I tako generacijama. Potomci sa genetskim karakteristikama koje olakšavaju preživljavanje biti će u prednosti da svoje gene prenesu na potomstvo. Ipak ,u manjem broju ,moguće je preživljavanje jedinki koje i nemaju "najsretniju" genetsku strukturu. To je razlog zašto su "mršavci ", u manjem broju, ipak oko nas.
Problem sa kojim se sada suočavamo,ogleda se u tome, da tijekom evolucije nije bilo potrebe stvarati gene ,koji su u mogućnosti da se suoče sa hranom čiji je karakter visoka energetska vrijednost u obliku masti i ugljikohidrata. Hranom tzv. Modernog doba. Takova hrana nije postojala u prirodi niti su je tadašnji ljudi pripremali. Mi imamo "stare dobre" gene (većina nas) kojima lako i brzo nakupljamo masne depozite. Postajemo predebeli.
Ukoliko nam geni određuju 60-70% naše tjelesne mase-težine ,ostaje nam 30-40 % tjelesne mase-težine na koju možemo utjecati našom prehranom i tjelesnom aktivnošću. Na žalost na taj postotak utječe dramatičan pad tjelesnih aktivnosti populacije uz neobično visok unos kalorija u obliku obroka industrijske hrane. Za primjer ćemo uzeti kratki opis svakodnevice imaginarnog unuka i djeda. Usporedite tjelesni napor unuka koji svom silom pritišće tipke na tastaturi kompjutera tijekom svoga radnog dana i njegovog djeda koji je svakodnevno ide u šumu ili u polje, obavljati svoja zaduženja. U veoma kratkom vremenu, naše tjelesne aktivnosti su smanjene. Usporedite obrok unuka u obliku brze- tzv. hrane i njegovog pretka koji je konzumirao prirodnu hranu. Razlike u slikama su drastične i nastale su se samo u nekoliko decenija. Niti stoljeće.

Naša tjelesna masa je proizvod naših gena ,unosa hrane i tjelesne aktivnosti. Neke osobe će uspješnije dobiti ili gubiti kilograme i pored promjena u prehrani i tjelesnim aktivnostima, zbog genskih karakteristika.
To nas ne smije obeshrabriti . 30-40 % naše tjelesne mase -težine možemo kontrolirati promjenom naših prehrambenih navika i tjelesnim aktivnostima. I našoj djeci trebamo prenijeti ova saznanja. Djeca su možda najugroženija u ovom tzv. VRLOM NOVOM SVIJETU.

 

Vaš: Dr. Miroslav Trkovnik

 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Naslov:
Komentar:
 

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:50508 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:16115 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:4322 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:3801 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:5269 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:6269 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:4296 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:6054 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:1655 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:1332 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:3713 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu