Dr. Miroslav Trkovnik

Doktor Miroslav Trkovnik treća je generacija ugledne zdravstvene i znanstvene obitelji. Njegov djed, dr. Miroslav Posmodi (1896.-1962) glasoviti je bakteriolog, prvi ravnatelj varaždinskog Higijenskog zavoda. Nakon studija medicine u Insbrucku i Grazu, specijalizacija bakteriologije u Beču, Kielu, Hamburgu i Berlinu, upisao se ne samo u hrvatsku povijest javnoga zdravstva.

Kao suradnik Svjetske zdravstvene organizacij radio je na mnogim istraživačkim projektima u Švicarskoj, Danskoj, Njemačkoj i Švedskoj. Otac dr. Miroslava Trkovnika, akademik Mladen Trkovnik (rođen 1933.) redovni je član Akademije nauka Bosne i Hercegovine. Bio je šef katedre za organsku kemiju na PMF Univerziteta u Sarajevu, jedan od osnivača Medicinskog fakulteta u Banja Luci, redoviti profesor organske kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gostujući profesor Univerziteta u Heidelbergu pri Njemačkom saveznom centru za rak.

Duga i uspješna karijera znanstvenika kemičara ostavila je i značajne medicinske tragove. Njegov prvi znanstveni patent realiziran je s tvornicom lijekova Bosnalijek iz Sarajeva. Osam patenata iz područja novih spojeva s antivirusnim djelovanjem ostvario za vrijeme rada u znanstvenom institutu farmaceutske industrije Pliva. Dr. Miroslav Trkovnik (1963.) liječnički unuk i kemičarev sin, nije krenuo utabanim stazama sveučilišne karijere, ali je zajedno s ocem koautor nekoliko važnih patenata.

Empiričar koji više voli raditi s bolesnicima nego na katedrama. Prvi u obitelji spaja dostignuća moderne znanosti i spoznaje tradicionalne narodne medicine.Tako koncem osamdesetih godina počinje suradnju sa jedinim bosanskim trapističkim samostanom –Marija Zvijezda, čije je drevne recepture imao na uvid. Osnivač tvrtke Farmakon svoj rad usmjerava na liječenje kroničnih bolesti jetre,uklanjanja teških nuspojava kemo-terapija, poboljšanje cirkulacije, detoksikaciju organizma, prehrambene i imunološke pripreme sportaša prije velikih natjecanja .

Njegova nova linija proizvoda Get-line plod je višegodišnjeg traganja za «zdravom dijetom», nutricionističkom doktrinom koja će pomoći pojedincu da izgleda bolje,regulira tjelesnu masu ali i da se osjeća jačim, bez štetnih posljedica na njegovo zdravlje. GETLINE ne stvara ovisnosti, nema nuspojava. Samo pomaže ,odlučnima, u borbi protiv vlastitog «viška vrijednosti».

Ispis

Nesvjesno prejedanje

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i zob nego ubiti mamuta.

Kako potičemo od ljudi koji su imali velike probleme u nabavi osnovne hrane, naš odnos prema hrani, za današnje vrijeme obilja, je pomalo čudan na neki način.

Ispis

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces osteoporoze.

Ispis

Sauna i zdravlje

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.  
U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije no što bi se ulazilo u ovu saunu, vatra bi se ugasila a temperaturu bi održavalo zagrijano kamenje. Bile su to prve primitivne saune koje su služile svojoj svrsi.

Ispis

Život nema reprizu

Baš je lijepo sjediti pred televizorom i uživati u raznovrsnim i dugotrajnim tv sapunicama. U njima glavni junaci pored svih nevolja , čudesnim obratima, sretno rješavaju svoje probleme. Eto pravda i ljubav ,barem na televiziji, postaju pobjednici. Da bi bili svjedoci ovih sretnih krajeva morate ispuniti jedan uvjet. Morate biti živi da bi tome svjedočili.
Najnovija istraživanja pokazuju da dugotrajno sjedenje pred televizorom skraćuje život. Nije tome kriv eventualni loš program koji gledate. Krivo je mirovanje. Mirovanje Vašeg tijela. Inaktivnost Vašeg tijela povećava rizik nastanka različitih bolesti i nastanka pretilosti.
Istraživači u Australiji su objavili rezultate studije koja je trajala 6 godina i obuhvaćala grupu od 8800 osoba. Rezultati ne idu u prilog tzv. televiziomanima.

Ispis

Oprez! Blagdani mogu bit opsani po zdravlje

Blagdani su, između ostalog, dani obilnih obroka. Naše tijelo evolucijom stvoreno za preživljavanje nije naviknuto na svakodnevne napade obilja.

Tijekom razvoja čovjeka kao vrste, obilje hrane bilo je izuzetak. Danas u većini slučajeva to nije tako. Pogledajmo naše frižidere koji su skladišta hrane. Ta je hrana uglavnom oblikovana velikim brojem tehnoloških procesa i sadrži velike količine štetnih oblika masti. Ukoliko dodamo i ponudu slastica načinjenih od bijelog brašna, šećera, maslaca, margarina (što je uobičajeno tijekom ovog perioda),uz veću ponudu alkoholnih  pića, problem se multiplicira. Naš probavni sustav je na velikim iskušenjima da ponuđenu količinu hrane i pića preradi i detoksicira u kratkom blagdanskom periodu. Jedan od glavnih organa zaduženih za to je jetra.

Dr. Maria Škornjak

Nazad Naprijed

Smršaviti bez gladovanja! Istina ili mit?

25-04-2016 Klikova:41032 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Odbacivanje redukcijskih dijeta kao metoda regulacije tjelesne mase, zbog njihove neprirodnosti i svijest o važnost analize tjelesnog sastava prije kretanja na put mršavljenja bez gladovanja, bez vaganja namirnica i bez brojenja kalorija, najvažnije su odluke koje rezultiraju brzim postizanjem cilja i laganim održavanjem željene tjelesne mase. Početkom dvadesetog stoljeća Index tjelesne mase ili  BMI (engl. Body mass index, krat. BMI) postao je...

Više o tome...

ANTI-AGE medicina - više od „peglanja bora“

01-02-2017 Klikova:11925 KOLUMNA, Dr. Maria Škornjak ak - avatar ak

Anti-age medicina, pogrešno se poistovjećuje samo s tzv. „peglanjem“ bora i daleko je više od tog jer riječ je o grani medicine u podlozi koje je primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za rano otkrivanje, prevenciju i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja te briga za zdravlje kroz inovativni znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda, zdravlja...

Više o tome...

KOLUMNA Nikola Beatović (mag. cin. - magistar kineziologije)

Nazad Naprijed

Da li je moguće vježbama za trbušnu skupinu mišića izgubiti potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa ?

30-10-2014 Klikova:4030 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Vježbama za trbušnu skupinu mišića možemo jedino ojačati tu mišićnu skupinu, a nikako ne možemo reducirati potkožno masno tkivo sa prednjeg dijela trupa, jer je ta sportska aktivnost male kalorijske potrošnje. Te vježbe svakako trebate kombinirati sa nekom aerobnom (i anaerobnom) aktivnošću (hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, dizanje utega...). Uravnoteženom prehranom, te planom i programom treninga možete reducirati potkožno masno...

Više o tome...

Koja je granica aerobnog treninga i kako izbjeći pretreniranost?

23-04-2014 Klikova:3599 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Sve ovisi o cilju koji želite postići aerobnim treningom. Prvi cilj je povećanje sposobnosti sustava za prijenos kisika, drugi cilj je povećanje sposobnosti mišića da iskorištava kisik u što dužem periodu treninga/natjecanja i treći cilj je povećanje sposobnosti brzog oporavka nakon motoričke aktivnosti visokog intenziteta. Ukoliko ste dobro aerobno pripremljeni, veći ćete postotak energije proizvesti aerobno, što će omogućiti rad...

Više o tome...

Kako dobiti mišićnu masu?

23-04-2014 Klikova:5014 Nikola Beatović, mag. cin. - magistar kineziologije ak - avatar ak

Za početak bi trebali povećati ukupan dnevni unos kalorija i imati adekvatan program treninga sa utezima za povećanje mišićne mase. Ukupnu dnevnu potrošnju kalorija trebate povećati od 250 kalorija do 500 kalorija, zavisno od broja aerobnih treninga. Ako dnevni unos kalorija povećate za 1000 kalorija, mogli bi vrlo brzo nakupiti veće količine potkožnog masnog tkiva, što sigurno ne želite, zato...

Više o tome...

KOLUMNA, Dr.Miroslav Trkovnik

Nazad Naprijed

Nesvjesno prejedanje

11-03-2013 Klikova:6082 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i...

Više o tome...

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

15-02-2013 Klikova:4152 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces...

Više o tome...

Sauna i zdravlje

04-02-2013 Klikova:5814 Dr. Miroslav Trkovnik ak - avatar ak

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.   U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije...

Više o tome...

KOLUMNA Vesna Bosanac

Nazad Naprijed

Bezglutenska prehrana i sport

15-03-2016 Klikova:1473 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Ugljikohidrati su glavni izvor energije u mišićima. Sportašima se preporučuje da svoju prehranu baziraju na žitaricama i proizvodima od žita. Klasični je kruh gotovo svakodnevno prisutan na jelovniku sportaša. Međutim, Novak Đoković je postao 1. tenisač svijeta nakon što je počeo prakticirati bezglutensku prehranu. Što je to? Kratko ću se osvrnuti na prehranu bez klasičnih peciva, pizze i tjestenine.

Više o tome...

Redukcijske dijete

15-03-2016 Klikova:1188 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Lako je udebljati se. Koliko je teško smršaviti, a pri tome zadržati mišićno tkivo, većini je više nego poznato. Nastavak primrema i natjecanja razlog je zbog kojeg mnogi sportaši pribjegavaju brzim dijetama. Što može krenuti po zlu?

Više o tome...

JEČAM (2)

19-01-2015 Klikova:3562 Vesna Bosanac, NUTRICIONIST ak - avatar ak

Sužen izbor svježih namirnica, u hladno doba godine, afirmira kuhana jela sa žitaricama, a topla krepka variva izmame svakome osmjeh na lice. Ječam je žitarica koja, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu i svojstvima, zavrjeđuje češću prisutnost na jelovniku. Ječam (Hordeum vulgare) jedna je od prvih kultiviranih žitarica. Koristi se za prehranu ljudi i životinja, u proizvodnji piva i žestokih pića, a u...

Više o tome...

 

Pratite nas na fejsu