Dr. Miroslav Trkovnik

Doktor Miroslav Trkovnik treća je generacija ugledne zdravstvene i znanstvene obitelji. Njegov djed, dr. Miroslav Posmodi (1896.-1962) glasoviti je bakteriolog, prvi ravnatelj varaždinskog Higijenskog zavoda. Nakon studija medicine u Insbrucku i Grazu, specijalizacija bakteriologije u Beču, Kielu, Hamburgu i Berlinu, upisao se ne samo u hrvatsku povijest javnoga zdravstva.

Kao suradnik Svjetske zdravstvene organizacij radio je na mnogim istraživačkim projektima u Švicarskoj, Danskoj, Njemačkoj i Švedskoj. Otac dr. Miroslava Trkovnika, akademik Mladen Trkovnik (rođen 1933.) redovni je član Akademije nauka Bosne i Hercegovine. Bio je šef katedre za organsku kemiju na PMF Univerziteta u Sarajevu, jedan od osnivača Medicinskog fakulteta u Banja Luci, redoviti profesor organske kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gostujući profesor Univerziteta u Heidelbergu pri Njemačkom saveznom centru za rak.

Duga i uspješna karijera znanstvenika kemičara ostavila je i značajne medicinske tragove. Njegov prvi znanstveni patent realiziran je s tvornicom lijekova Bosnalijek iz Sarajeva. Osam patenata iz područja novih spojeva s antivirusnim djelovanjem ostvario za vrijeme rada u znanstvenom institutu farmaceutske industrije Pliva. Dr. Miroslav Trkovnik (1963.) liječnički unuk i kemičarev sin, nije krenuo utabanim stazama sveučilišne karijere, ali je zajedno s ocem koautor nekoliko važnih patenata.

Empiričar koji više voli raditi s bolesnicima nego na katedrama. Prvi u obitelji spaja dostignuća moderne znanosti i spoznaje tradicionalne narodne medicine.Tako koncem osamdesetih godina počinje suradnju sa jedinim bosanskim trapističkim samostanom –Marija Zvijezda, čije je drevne recepture imao na uvid. Osnivač tvrtke Farmakon svoj rad usmjerava na liječenje kroničnih bolesti jetre,uklanjanja teških nuspojava kemo-terapija, poboljšanje cirkulacije, detoksikaciju organizma, prehrambene i imunološke pripreme sportaša prije velikih natjecanja .

Njegova nova linija proizvoda Get-line plod je višegodišnjeg traganja za «zdravom dijetom», nutricionističkom doktrinom koja će pomoći pojedincu da izgleda bolje,regulira tjelesnu masu ali i da se osjeća jačim, bez štetnih posljedica na njegovo zdravlje. GETLINE ne stvara ovisnosti, nema nuspojava. Samo pomaže ,odlučnima, u borbi protiv vlastitog «viška vrijednosti».

Print

Nesvjesno prejedanje

Lov i sakupljanje je odlikovalo način života i hranjenje prvobitnih modernih ljudi. Pronalazak hrane je bio prioritetan zadatak tijekom većeg dijela naše evolucije koja traje oko 200 000 godina. Tek prije 10 000 godina, formiranjem prvih stalnih naseobina, gdje se populacija počela baviti poljoprivredom, nabavka hrane postaje sigurnija. Na kraju, lakše je i manje opasno po život uzgajati pšenicu i zob nego ubiti mamuta.

Kako potičemo od ljudi koji su imali velike probleme u nabavi osnovne hrane, naš odnos prema hrani, za današnje vrijeme obilja, je pomalo čudan na neki način.

Print

KVALITETA ŽIVOTA I SNAGA MIŠIĆA

Mnoštvo naučnih studija pokazuje da snaga naših mišića bitno djeluje na kvalitetu života. Kada koristimo pojam vježbanje ,većina nas, pomisli na tjelesne napore koje ubrzavaju rad srčanog mišića. Na primjer, trčanje ili brzi hod. Vježbe snage zanemarujemo. Pogotovo ženski pol.  Ipak vježbe snage kao i druge tjelesne aktivnosti pomažu u održavanju pravilne tjelesne mase. Preporučene se i dijabetičarima. Usporavaju proces osteoporoze.

Print

Sauna i zdravlje

Prve saune su nastale u Finskoj prije više od 1000 g. To su bile prostorije ukopane na obroncima brda koje su se koristile i kao primitivne rađaone. U sredini prostorije  paljena je vatra.  
U razgoreni plamen  ubacivano je kamenje, koje je kasnije održavalo temperaturu. Na vrhu tih ukopanih prostorija je postojao otvor putem kojeg je dim napuštao  prostoriju. Prije no što bi se ulazilo u ovu saunu, vatra bi se ugasila a temperaturu bi održavalo zagrijano kamenje. Bile su to prve primitivne saune koje su služile svojoj svrsi.

Print

Život nema reprizu

Baš je lijepo sjediti pred televizorom i uživati u raznovrsnim i dugotrajnim tv sapunicama. U njima glavni junaci pored svih nevolja , čudesnim obratima, sretno rješavaju svoje probleme. Eto pravda i ljubav ,barem na televiziji, postaju pobjednici. Da bi bili svjedoci ovih sretnih krajeva morate ispuniti jedan uvjet. Morate biti živi da bi tome svjedočili.
Najnovija istraživanja pokazuju da dugotrajno sjedenje pred televizorom skraćuje život. Nije tome kriv eventualni loš program koji gledate. Krivo je mirovanje. Mirovanje Vašeg tijela. Inaktivnost Vašeg tijela povećava rizik nastanka različitih bolesti i nastanka pretilosti.
Istraživači u Australiji su objavili rezultate studije koja je trajala 6 godina i obuhvaćala grupu od 8800 osoba. Rezultati ne idu u prilog tzv. televiziomanima.

Print

Oprez! Blagdani mogu bit opsani po zdravlje

Blagdani su, između ostalog, dani obilnih obroka. Naše tijelo evolucijom stvoreno za preživljavanje nije naviknuto na svakodnevne napade obilja.

Tijekom razvoja čovjeka kao vrste, obilje hrane bilo je izuzetak. Danas u većini slučajeva to nije tako. Pogledajmo naše frižidere koji su skladišta hrane. Ta je hrana uglavnom oblikovana velikim brojem tehnoloških procesa i sadrži velike količine štetnih oblika masti. Ukoliko dodamo i ponudu slastica načinjenih od bijelog brašna, šećera, maslaca, margarina (što je uobičajeno tijekom ovog perioda),uz veću ponudu alkoholnih  pića, problem se multiplicira. Naš probavni sustav je na velikim iskušenjima da ponuđenu količinu hrane i pića preradi i detoksicira u kratkom blagdanskom periodu. Jedan od glavnih organa zaduženih za to je jetra.

{loadposition kol1}

{loadposition kol2}

 
{loadposition ostalo}